Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Politička jesen Martina i „Devedesetke“

Politička jesen Martina i „Devedesetke“

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 09.07.2014. 22:06

Izbori koji su pred političkim strankama odrediti će političku sudbinu „Devedesetke“ i Martina Raguža, a sudbina Martina Raguža je u odlukama koje će donijeti njegovi prvi suradnici (ljudi koji su podržali i pogurali njegov dolazak na vrh stranke).

Martin je nakon 25 godina bavljenja politikom postao predsjednik stranke koja opasno pleše na rubu izbornog praga, a mogući pad ispod izbornog praga najčešće znači slabljenje stranke, nakon kojega slijedi proces „spajanja“ (ustvari utapanja u drugu stranku), koji završava nestankom stranke i produžetkom političke karijere zadnjega predsjednika i/ili onoga koji ima pečat kojeg treba lupiti na neki sporazum o pripajanju. Nešto slično se dogodilo prije par mjeseci utapanjem NHI-a Krešimira Zubaka u „Devedesetku“.

Analize „lika i djela“ Martina Raguža koje se vrte po internetu su jednostrane, točnije dvostrane. Na jednoj strani oni koji tvrde da je Martin hdz-ovski tehnokrat, ideološki šupalj i bez čvrstine, koji je dočekao krizu „Devedesetke“ i dobio stranku kojom će hraniti svoj ego. Na sve to nadovezuju duboku sumnju u Martinovu podložnost utjecaju Hrvatima nesklonih domaćih i stranih središta moći.

Na drugoj strani su „novinari i analitičari“ koji su stajali i iza projekta „Platforme“ i stajati će iza svih sličnih projekata osmišljenih u Sarajevu, te podržanih (financijski) od „dobronamjernog“ dijela međunarodne zajednice. Oni u Martinu vide mogućnost revitalizacije nekog novog hrvatskog legitimitetskog političkog privjeska koji bi novoj kombinaciji nadomjestio groteskni i raspadnuti HSP Đapić-Jurišić-Primorac-Čamber-Krajina-Perić-Budimir-Asić.

Pokušat ćemo izbjeći zamku ostrašćenog pisanja o Martinu i odnosima dva HDZ-a i realno sagledati šta čeka Martina i „Devedesetku“.

Zaboravimo rezultate anketa koje su izašle u javnost proteklih tjedana. Ankete su u ovom dijelu izborne godine ili u potpunosti izmišljene, a ako su slučajno i provedene (ljudi su stvarno anketirani) onda su im rezultati frizirani.

Pokazalo se u prethodnim procjenama da je na hrvatskoj političkoj sceni preciznije predviđati temeljem rezultata prethodnih lokalnih izbora (u ovom slučaju lokalnih 2012.), te ih korigirati subjektivno, ali na temelju realnih pretpostavki.

HDZ 1990 je te 2012. ukupno osvojio oko 29.800 glasova (točnije 26.000 glasova na lokalnim izborima 2012. plus oko 3.800 glasova iz Mostara s općih izbora 2010. jer 2012. nije bilo lokalnih izbora u Mostaru).

Pošto u Federaciji BiH na izbore izlazi oko 1 milijun birača, 29.800 glasova znači oko 2,98% (što je „tu negdje“ oko izbornog praga od 3% u Federaciji BiH koji se uvažava pri dodjeli kompenzacijskih mandata za Parlament BiH i Parlament Federacije BiH).

Razumno je pretpostaviti da će odlasci nekih najviših dužnosnika: B. Ljubića, D. Ljubića, J. Merdže, S. Bevande, S. Raguža, S. Josipović itd. utjecati na izborni rezultat u najvećem broju područja FBiH (čak i ako prihvatimo da to neće biti „dramatična šteta“, nego „umjereni negativni utjecaj“).

Možemo zaključiti da će HDZ 1990 na općim izborima 2014. realno osvojiti oko 20.000 glasova (do maksimalnih 25.000 glasova) što je 2% do maksimalno 2,5% glasova unutar FBiH, ali sasvim sigurno je ispod razine izbornog praga od 3%.

Očekivan je sljedeći rezultat „Devedesetke“ po županijama: HNŽ (5.500 – 6.000); SBŽ (4.500 – 5.000); PŽ (3.000 – 3.500); ZHŽ (3.000 – 3.500); HBŽ (3.000 – 3.500); ZDŽ (oko 1.000); ostale 4 županije (oko 500) .

Moguće je osporavati navedenu procjenu rezultata po županijama, ali onaj tko osporava morao bi moći objasniti gdje HDZ 1990 može namaknuti dodatnih 10-tak tisuća glasova za prelazak izbornog praga.

Kada se ovi glasovi „Devedesetke“ pretvore u mandate onda dođemo do 13 mandata u županijskim skupštinama (4 u Posavskoj, 3 u Herceg-bosanskoj, 3 u Zapadnohercegovačkoj, 2 u Hercegovačko-neretvanskoj i 1 u Srednjobosanskoj).

Usporedbe radi, 2010. je HDZ 1990 imao 18 mandata u županijskim skupštinama, a 2006. čak 29 mandata u županijskim skupštinama.

Navedeni broj mandata po županijskim skupštinama će rezultirati s nijednim mandatom u Domu Naroda Federacije BiH (koji se bira iz županijskih skupština) i nijednim mandatom u Domu Naroda BiH (koji se bira iz Doma Naroda Federacije BiH).

Također, u Parlamentu BiH će ostati bez ijednog mandata, jer neće preći izborni prag, a neće imati niti dovoljno glasova unutar izborne jedinice koju čine HNŽ i ZHŽ kako bi osvojili jedan od 3 izravna mandata unutar iz te izborne jedinice (to su uspjeli 2010. ali uz potporu još neraspadnutog HSP-a).

Usporedbe radi, 2010. je HDZ 1990 imao jedan (1) mandat, a 2006. dva (2) mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

U Parlamentu Federacije BiH mogu završiti bez ijednog mandata, ali tu imaju i određenu šansu ostati parlamentarna stranka.

U izbornim jedinicama SBŽ i HNŽ će sigurno izgubiti mandat osvojen 2010. (nedostaje im raspadnuti HSP). Najbolju šansu imaju u izbornoj jedinici HBŽ gdje će se voditi borba između SNSD i HDZ 1990 za jedan mandat („lista HNS-a“ će sigurno osvojiti preostala 2 mandata). Šansu također imaju i u izbornoj jedinici ŽZH gdje će „lista HNS-a“ sigurno osvojiti 2 mandata, a za treći mandat iz ove izborne jedinice će se boriti: „lista HNS-a“ (da osvoji sva 3), HDZ 1990 i NSRZB.

Pretpostavimo (optimistično) da će HDZ 1990 ipak uspjeti izboriti jednog zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Usporedbe radi, 2010. je HDZ 1990 imao tri (3) mandata (lista HDZ1990-HSP je ukupno osvojila 5 mandata), a 2006. sedam (7) mandata u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Što ako se realizira ovaj, po svemu realan scenarij, pa „Devedesetka“ osvoji 13 zastupnika u županijskim skupštinama i 1 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH (uz nijednog zastupnika u Parlamentu BiH i Domovima Naroda).

Na razini Federacije BiH i BiH glasovi „Devedesetke“ će zbog neprelaska izbornog praga od 3% biti „bačeni“ što će rezultirati manjim brojem legitimnih hrvatskih zastupnika u zakonodavnim tijelima FBiH/BiH.

Pitanje na koje nitko nema odgovor je ponašanje Martina Raguža nakon ovakvih rezultata izbora. Hoće li vrh „Devedesetke“ proglasiti „pobjedu“ bez obzira na rezultat??? U političkom sustavu Federacije BiH i nije bitno tko je pobjedio unutar hrvatskog biračkog tijela, nego koga bošnjačke političke elite žele unutar izvršne vlasti. Martin je sigurno poželjan partner dijelu dosadašnjih „Platformaša“, a dio njegovog Predsjedništva još nije prežalio neulazak u prošlu „Platformu“.

HDZ BiH i lista HNS-a će odnijeti uvjerljivu pobjedu unutar hrvatskog biračkog tijela (naravno opet nezasluženu), a onda će vrh „Devedesetke“ morati donijeti odluku. Pitanje je hoće li se vrh stranke zadovoljiti mjestima u županijskim skupštinama i mogućim koalicijama u Vladama par županija? Ili će po ugledu na HSP požuriti u neku novu „Platformu“!

Mišljenja smo da 90% članstva, kandidata, aktivista i simpatizera „Devedesetke“ nije sklono „platformaškoj avanturi“ i ulasku u vlast sastavljenu od hrvatske političke manjine i bošnjačke političke većine, ali politička praksa nam pokazuje da nažalost njih nitko neće o tome ništa niti pitati.

Naš dojam je da će konačnu odluku donijeti „vrh“ stranke tj. ljudi koji su stajali izbora Martina Raguža na čelo „Devedesetke“. Martin Raguž se neće moći usprotiviti njihovoj odluci čak i ako se ne bude slagao s njom. Nakon predaje listi ta skupina će se vrlo jasno identificirati kao nositelji listi na kojima postoji šansa za prolazak u zakonodavnu vlast (Rimac, Cvitanović, Krišto, …).

Karakter, politički moral i spremnost na „neobnašanje funkcija“ tih ljudi će vjerojatno odlučiti hoće li „Devedesetka“ ostati/postati ozbiljan hrvatski „drugi blok“ (što znači opoziciju) ili novi raspadnuti HSP (što znači novu Platformu)!

Analitički tim Poskok.info