RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

BiH država konstitutivnih naroda ili nije država uopće

Napisano 21.12.2014. 16:51
Biskup Perić i Dragan Čović

Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije država uopće! Poruka je to koju je u otvorenom pismu mostarskom muftiji Salemu ef. Dedoviću uputio generalni vikar mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić i to povodom reakcije muftije na Promemoriju koju je nedavno hrvatskom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću predao mostarski biskup Ratko Perić.

Biskupski ordinarijat, kako je poznato, uputio je članu Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda Promemoriju, i na nju je reagiralo Mostarsko muftijstvo.

Vikar Majić piše kako je Promemorija najvišemu državnom predstavniku, koji je na proteklim izborima dobio većinsko povjerenje naroda kojemu je Katolička Crkva pratilja već četrnaest stoljeća, nijednom riječju ne niječe niti oduzima pravo drugim narodima i vjerskim zajednicama BiH i Mostaru.

 

Hrvati osuđeni na nestajanje

U Promemoriji su iznesena mišljenja i stavovi, problematika, i očekivanja od novoizabrane vlasti. Uostalom, u njoj ništa nova što do sada nije kazano i što velikoj većini, ne samo katolika i Hrvata, nije dobro poznato.

-Zato i promemorija – podsjetnik na ono u predizbornom natjecanju obećano i više puta službeno traženo, i što se s pravom očekuje, piše Majić.

Generalni vikar mostarsko-duvanjske biskupije piše i kako nije uputno da vjerski predstavnici otvaraju političke polemike, no i tom treba govoriti ''uvažavajući demokratske dosege i ustavne odredbe''.

-Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije uopće država. Konstitutivnost pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju. Daytonski sporazum po kojemu je jednomu narodu kojega je 32 posto u zemlji dodijeljeno 49 posto zemlje, po kojemu je nedopustivo omogućeno etničko čišćenje i nepravedno stvoren državno-političko-ustrojstveni okvir, i nakon kojega se u političkoj prašumi ustavnih promjena i više od stotinu ''amandmana'', gdje se ni domaći građanin a vjerojatno ni vanjski kolonizator ne snalazi, praktično je osudio hrvatski narod na nestajanje, pojašnjava Majić.

On je podsjetio muftiju i na ''onu imperijalističku rečenicu izrečenu kardinalu Puljiću u Sarajevu još 2001. Godine da Hrvati trebaju ili asimilirati ili emigrirati''.

-Čemu bi služila većina tih političkih zakrpa ili amandmana na ovom političkom bh. loncu, nego tomu da se radikalno provede ta politička odluka udruženoga pothvata protiv jednoga naroda? To je ljudski, moralno, narodno, politički i vjerski nedopustivo i neprihvatljivo! Kako protiv ovoga ne podignuti glas i ne očekivati i od drugih, kojih se ovo izravno ne tiče, da u duhu svega „multikulturalnoga“, „multireligioznoga“ itd., koje se neprestano naglašava, stvarno porade na ispravljanju nepravde, pita se Majić.

Umjesto toga, od čelnoga političara bošnjačkog naroda, odmah nakon prošlih izbora, 14. studenoga, veli, čusmo ovakvu imperijalističku: nećemo udovoljiti zahtjevima hrvatskih stranaka u BiH predvođenih HDZ-om BiH koji zagovaraju stvaranje hrvatskog entiteta, posebne izborne jedinice, televizijskog kanala, škole!

-Zašto ne udovoljiti stvaranju škole s hrvatskim programom? Televizijskoga kanala na hrvatskom jeziku i s hrvatskim programom? Posebne hrvatske izborne jedinice...? Je li to protivno konstitutivnosti hrvatskoga naroda, pita se nadalje generalni vikar mostarske biskupije.

 

Gospodin biskup vs. gospodin muftija

Muftija Dedović je, podsjećamo, ranije upozorio biskupa Perić kako ''gospodin biskup ne može tražiti za svoj narod u Mostaru primjenu principa jedan čovjek jedan glas čime se omogućava majorizacija i diskriminacija jednog naroda, a zanemarivati politički sistem koji regulira odnose između Bošnjaka i Hrvata u drugim kantonima i na razini FBiH''.

-Gospodine muftija, što to regulira odnose jednakopravnosti između Bošnjaka i Hrvata u drugim županijama i na razini Federacije BiH? Izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH u dva navrata? Ili, možda, povlačenje instituta zaštite nacionalnih interesa bošnjačkoga kluba s obzirom na zakon o RTV kanala na hrvatskom jeziku? Ili jednak broj parlamentarnih mjesta i ministarskih fotelja, ili dužnosničkih ureda javne uprave? Ili …?  Ustav određuje razine vlasti, a i Izborni zakon ove zemlje razlikuje način provedbe izbora na razini lokalne samouprave, županija, entiteta i države, podsjeća Majić.

Isto tako podsjeća i kako je visoki predstavnik 2004. nametnuo poseban i jedinstven Statut za Grad Mostar, različit od statuta svih 130 tadašnjih općina. Nije li, u najmanju ruku, pita Majić Dedovića, čudno da od svih bh.  gradova samo u Mostaru vrijedi poseban Statut?

-Ili Vi to čudovište ne uočavate? Ustavni je sud proglasio Statut djelomično neustavnim. Sada se ponovno traži neki poseban status. Sadržaj Promemorije i stav ovoga Ordinarijata je da Mostar treba graditi kao jedinstven grad, u kojem vrijede ista izborna pravila kao i u svim drugim gradovima u BiH. Ni uz najbolju volju ne možemo razumjeti u čemu bi to bila majorizacija jednoga naroda nad drugim u Mostaru ako to nije u drugim gradovima BiH. Zar zbilja ne vidite da je po ovom Statutu na djelu nepravda prema hrvatskom narodu u ovomu gradu, veli Majić.

Konstitutivnost, nastavlja, pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost, konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju.

 

Muftijina ruka nije dobrosusjedska

Vikar Majić se osvrnuo i na zahtjev muftije Dedovića da se u središtu Mostara izgrade islamski centar, katolička crkva i sinagoga. Podsjetio je kako je katolički vjerski objekt iz austrijskoga doba u Sjevernom logoru, nakon što ga je bezbožnička vlast pretvorila u muzej, za vrijeme posljednjega rata služio je za slavljenje sv. Mise, sada je pretvoren u džamiju, iako se znalo da je povijesno i stvarno katolički.

-U njemu je zatečen oltar i sve potrebito za slavlje sv. Mise; a crkva za župu od gotovo 20.000 vjernika nikako da se makne iz temelja.  Gradnja crkve Kristova Uskrsnuća (u središtu Mostara) istinska je potreba vjernika župe Svetog Ivana apostola i evanđelista koja je najbrojnija - vjerujemo ne samo katolička - vjerska zajednica u Hercegovini. Vjernici ove župe sada se na liturgijska i crkvena slavlja okupljaju u neadekvatno preuređenu vojnom skladištu. Ugovor o korištenju istječe 2016., veli Majić.

Odgovarajući na muftijinu opasku da ''pomno iščitana riječ mostarsko-duvanjskog biskupa, kao da je u spomenutoj promemoriji hrvatskom članu Predsjedništva, ali i Gradonačelniku i svim gradskim strukturama u upravi Grada, ultimativna, i ona glasi: rok za izgradnju započete crkve Kristova Uskrsnuća je 2016. godina'', najmanje je pomno iščitana.

-Ne radi se ni o kakvu ''ultimatumu'', nego o svraćanju pozornosti na probleme u kojima se nalazi Katolička Crkva u ovomu gradu i vjernička zajednica župe Svetog Ivana. Vi kao vjerski čelnik jedne vjerske zajednice trebali biste među prvima  razumjeti ovu zabrinutost odgovornih u ovoj mjesnoj crkvi. Prostor na kojem je započeta gradnja bio je jedini slobodan građevinski prostor na području župe. I nije darovan nego je kupljen. Gospodine muftija, gradnja crkve Kristova Uskrsnuća imala je svoj pravni put od prostornoga planiranja preko kupnje zemljišta do urbanističke suglasnosti. A poznato Vam je da je Grad kao politički subjekt preuzeo zakone i rješenja gradskih općina, podsjeća Majić.

Vaša ''pružena ruka'', poručuje muftiji, da se u istom paketu mora rješavati i gradnja Islamskog kulturnog centra na lokalitetu Lakišića vakufa, u najbližem susjedstvu započete gradnje crkve, ne možemo čitati kao dobrosusjedsko razumijevanje goruće potrebe Katoličke Crkve i vjernika župe Svetog Ivana.

-Ovaj Ordinarijat nikada nije uvjetovao ili - ne daj Bože - osporavao gradnju bilo kojoj vjerskoj zajednici. Takav postupak očekujemo i od drugih. I budite sigurni: ni u snu nam ne bi palo na pamet graditi novu crkvu da kojim slučajem imamo već izgrađenu u krugu od 100 metara! Duh dijaloga među religijama očituje se u uzajamnu poštovanju, razumijevanju, prihvaćanju u različitosti, a nikako u osporavanju i uvjetovanjima, poručio je muftiji Dedoviću don Željko Majić, generalni vikar mostarske biskupije.

Dnevnik.ba


Nema komentara

Anketa

Ustavi