Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Biskup Komarica: Hrvati, ne prodajite očevinu!

Biskup Komarica: Hrvati, ne prodajite očevinu!

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 22.12.2014. 11:14

Osnovni razlozi aktualne demografske drame Hrvata u BiH su neriješeno pitanje unutarnjeg uređenja BiH (političko i nacionalno pitanje), neuspio povratak prognanika i raseljenih Hrvata, osobito u RS; vrlo negativan prirodni priraštaj Hrvata koji su ostali u BiH; trend novog iseljavanja Hrvata iz BiH, nakon ulaska RH u EU.

Te ocjene je iznio banjolučki biskup mons. Franjo Komarica na nedavno održanom okruglom stolu u Banja Luci na temu ''Hrvati u RS, pitanje opstanka i perspektive''.

Sudjelovalo je više od 30 izabranih uzvanika iz područja politike, gospodarstva, prosvjete, kulture, bankarstva te predstavnici Udruga prognanika iz banjolučkog i kotorvaroškog kraja, javila je KTA.

Iskorjenjivanje Hrvata

Biskup Komarica je dao i moguća rješenja za prethodno nabrojane probleme opstanka Hrvata u BiH.

- Ciljano i učinkovito raditi na zaustavljanju daljnjeg iseljavanja Hrvata iz BiH i na podizanju nataliteta. Politički, pravno, materijalno i ekonomski više pomoći povratak svih onih koji se žele i mogu vratiti u svoj rodni kraj, osobito na području RS.

Intenzivnije stvaranje ozračja sigurnosti treba se očitovati poglavito podizanjem političke i pravne sigurnosti koja će pogodovati gospodarskom razvitku osobito hrvatski kompaktnih naselja i sredina u BiH; jačanjem ustanova nacionalne kulture; jačanjem postojećih međusobnih veza između Hrvatske i hrvatske populacije na području cijele BiH, nabrojao je Komarica neke od načina olakšavanja opstanka Hrvata.

U predratnoj godini 1991. na području BiH je živjelo između 820.000 i 825.000 katolika, uglavnom hrvatske nacionalnosti! A onda je tijekom rata (1992-95), ali i u poratnim godinama, podsjetio je biskup, uslijedio izuzetno veliki povijesni egzodus katolika-Hrvata. Unatoč daleko povoljnijim povijesnim okolnostima nego u ranijim stoljećima, dogodilo se i odobrilo izuzetno dramatično nasilno iskorjenjivanje domicilnog hrvatskog pučanstva s većeg područja Bosne!

-Prije 100 godina, 1913. bilo je u BiH 458.999 katolika. Danas nas ima oko 440.000, dakle tek 52,85 posto od predratnog broja. U FBiH nedostaje oko 40 posto, a u RS čak oko 95 posto katolika! Da se doista radi o fatalnom iskorjenjivanju jednog domicilnog, dapače najstarijeg naroda na tom području – hrvatskog naroda – pokazuju i žalosni podatci o broju katolika u našim župama koncem godine 2013. –

to je ujedno uglavnom i broj ovdašnjih Hrvata – na području Bosanske Posavine (Vrhbosanska nadbiskupija) i Bosanske Krajine (Banjolučka biskupija) – koje su na području entiteta RS. U 55 župa tek je oko 8.400 katolika, rekao je Komarica.

Ima li ikojeg iskrenog, dobronamjernog čovjeka, upitao je, a pogotovo Hrvata i katolika da mu ove porazne brojke baš ništa ne znače? Usporedbe radi, koncem 1995. bilo je u istim tim župama oko 9.400 katolika!

Dakle, umjesto predviđenog i željenog povratka dogodio se nastavak uništenja jednog naroda! Hoće li itko od političkih dužnosnika - domaćih i međunarodnih biti pozvan na odgovornost zbog sudjelovanja – aktivnog ili pasivnog u uništavanju jednog domicilnog europskog naroda u njegovoj domovini?

Zaboravljeni grobovi

-Za sve te nevoljnike i obespravljene ljude izgubljena su njihova rodna mjesta, koja daju životu smisao i dostojanstvo; mjesta koja, kao osobita dragocjenost osvježavaju događaje iz vlastite povijesti. A redovito se time gubi i mogućnost da se sačuva sveta ostavština vlastitih roditelja i predaka, a ne rijetko i da se pohode njihovi grobovi, rekao je biskup uz opasku kako se naslušao tvrdnje da ''ljudi, brže zaboravljaju smrt vlastitog oca nego gubitak očevine''. Kad si nekom oduzeo očevinu, dodaje, dao si mu trostruko više. Naoružao si ga pamćenjem, mržnjom i osvetom!

-Kakva to strašna mora biti zabluda: misliti da će se sa rušenjem nečije kuće, odnosno doma uništiti potpuno i čovjeka koji se tu rodio i iz čijeg srca i pamćenja ne odlazi ni rodni dom ni rodni kraj! Mi smo svi neposredni svjedoci takve fatalne zablude u kojoj su se našli naši suvremenici pa čak i neki naši sunarodnjaci, i još uvijek se u njoj nalaze, upozorio je Komarica.

U procesu opadanja ukupnog broja katolika, prema provjerenim godišnjim crkvenim statistikama, nakon kraćeg poratnog prirodnog porasta, od 2002. godine ponovno je nastupio sve negativniji trend. Tako je 2010. u svim župama u BiH registrirano 1.410 pokopanih više nego krštenih. To je, veli biskup, jedan od pouzdanijih pokazatelja kakva je aktualna demografska situacija sa hrvatskom populacijom u BiH.

-Nakon protjerivanja od strane susjednog naroda – i tzv. „humanog preseljenja“ od strane političara vlastitog naroda, uslijedilo je na razne načine – sprječavanje povratka prognanih i izbjeglih Hrvata, koji su se svakako željeli vratiti, vjerujući i u obećanja „velikih sila“. Tijekom poratnih godina bili smo svjedoci rušenja i uništavanja onih domova prognanih Hrvata koji su preživjeli ratna pustošenja, rekao je Komarica.

Iznio je i šokantne podatke prema kojima je na teritoriju Bosanske Posavine 60 posto domova uništeno nakon rata! Slično je i u župama Bosanske Krajine. Osim uništavanja domova i imanja prognanika, lokalne vlasti su godinama uskraćivale popravak nužne infrastrukture: vodovodne ili elektro-mreže, putova, dobivanje zdravstvenog osiguranja, a o mogućnosti zaposlenja hrvatskoj populaciji nije želio ni govoriti.

-Sve je to bilo ne samo poznato predstavnicima međunarodne zajednice zadužene za izgradnju pravne države - nego i odobravano u duhu njihova vlastitog priznanja: što gore za vas, to bolje za nas, sažeo je maksimu djelovanja međunarodne zajednice u BiH.

Hrvatska budućnost

Pitanje svih pitanja za Hrvate i katolike u BiH, njihovu budućnost, a time i budućnost same države BiH jest mogućnost održivog povratka svih onih prognanih i izbjeglih Hrvata koji se žele vratiti i koji se imaju kamo vratiti, tj. koji još nisu prodali svoju imovinu.

-Bez brojnijeg povratka Hrvata prijeti realna opasnost da ni BiH kao država ne opstane, a to se može dramatično odraziti i na susjednu Republiku Hrvatsku. Za očekivani i potrebiti povratak prognanih i izbjeglih Hrvata u RS kroz sve poratne godine – ni službeni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH i u RH nisu nažalost mnogo učinili. Podaci i statistike njihova rada su porazni, reklao je biskup Komarica.

Do sada kod političkih predstavnika hrvatskog naroda, primijetio je, očito nije bilo čvrste volje i jasne javne odluke, a još manje izrađene učinkovite strategije i konkretne pravne i materijalne pomoći da se i bh. Hrvatima pomogne u ostvarenju njihovih prava, kao što su to daleko učinkovitije uradili pripadnici - političari - druga dva konstitutivna naroda svojim narodima.

-Dobija se dojam da obespravljeni bosanski Hrvati zapravo ne pripadaju nikome od domaćih političara, a o stranim da i ne govorim, istaknuo je Komarica.

Neupitna je samo činjenica, veli, da je s tim obespravljenim ljudima slično kao i za vrijeme otomanske uprave, trajno i učinkovito ostala jedino Katolička Crkva.

-Velika je šteta, pa i sramota da se veliki dio hrvatske inteligencije iz BiH i RH sve ove godine uglavnom držao po strani, prepuštajući dio svoga naroda na području Bosne samovolji njegovih zatirača. Smišljeno i namjerno je dopušteno da mnogo vremena prođe u istjecanju – osobito iz Bosne - hrvatskog nacionalnog bića.

Posljedice tog i takvog istjecanja ne mogu ne biti mnogostruko fatalne! Može li se – i želi li se uopće zajedničkim snagama, zajedno s aktualnim hrvatskim političarima i gospodarstvenicima iz naše zemlje, iz susjedne Hrvatske i inozemstva konačno napraviti objektivna dijagnoza aktualnog stanja hrvatske populacije u BiH te izraditi primjenjivu i učinkovitu kratkoročnu i dugoročnu strategiju za sigurnu budućnost katoličke odn. hrvatske populacije te je odlučeno provoditi u djelo, pita se Komarica.

Smatram nužnim, izričit je bio na okruglom stolu koji je organizirao Večernji list, zaustavljati odlazak onih bosanskih Hrvata u treće zemlje koji se kao prognanici i izbjeglice još uvijek nalaze na području Hrvatske. Svima onima, koji imaju bilo što od svoje očevine ili imovine u BiH treba sugerirati da ne prodaju imovinu, i učinkovito im pomoći da se vrate u svoj rodni kraj i da im se tamo pomogne da žive ravnopravno s drugim građanima uživajući sva prava i slobode te ispunjavajući sve dužnosti kao i drugi pored njih.

Dnevnik.ba