Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Mogorjelo kod Čapljine - nacionalni spomenik BiH i jedinstveno arheološko zdanje iz rimskog doba

Mogorjelo kod Čapljine - nacionalni spomenik BiH i jedinstveno arheološko zdanje iz rimskog doba

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 02.05.2016. 18:36

Jedan od značajnijih spomenika rimskog doba u Bosni i Hercegovini je Mogorjelo, u neposrednoj blizini Čapljine. Ovaj jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, u južnom dijelu BiH, spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u našoj zemlji.

Nacionalnim spomenikom BiH proglašen je 2002. godine, a ima veliki kulturno-povijesni i znanstveni značaj, koji se može promatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni. Čapljina je i poznata upravo po ovom turističkom mjestu, a turisti najviše dolaze u prolazu za Mostar ili Dubrovnik. Posebno lijep okvir ovom spomeniku daje gusti šumarak primorskog drveća, posebno čempresa.

Postoje dvije pretpostavke o nastanku imena Mogorjelo. Prva kaže da je nastalo od slaviziranog imena Sveca Hemarbora koji je stradao kao mučenik u doba Dioklecijanovih progona, a druga je da su u neka davna vremena na ovom lokalitetu bile izgrađene zgrade, koje su poslije izgorjele. Bio je ovo građevinski kompleks koji se sastojao od više faza. U prvom stoljeću tu je bila Vila Rustica, a postojalo je i poljoprivredno imanje u čijem središtu je bila zgrada za stanovanje, kupalište i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju, piše Klix.

Početkom 4. stoljeća na lokalitetu Mogorjela je osnovano državno imanje, tzv. Dominium, odnosno rimska utvrda. Inače kulturno povijesni i znanstveni značaj Mogorjela se može promatrati i kroz obranu grada i okoline. Početkom 5. stoljeća su Barbari, odnosno Vizigoti razorili pomenutu vilu , od koje ništa nije ostalo. Stanovnici okolnih mjesta su nakon toga počeli ukopavati svoje mrtve te se na taj način formirao brežuljak. Postojala je i uljara, te mlin i pekara, ciglana, radionica za izradu keramičkih posuda te staja, koje su bile izgrađene izvan kompleksa.

Mogorjelo je otkriveno kada se počela raditi željeznička pruga 1885. godine, a prvi istražitelj je Carlo Patsch, koji je konzervirao kamene zidine i pokrio ih pločama. Arheološka iskopavanja, od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz više faza. Nedavno je ovo područje posjetila ekipa iz Zemaljskog muzeja, 1950-ih godina rađeni su radovi na ovom lokalitetu. Katja Stojić iz Turističke zajednice Čapljinka ističe da se danas nastoji uljepšati ovaj spomenik, a često se organiziraju i akcije čišćenja, kako bi se kompleks zaštitio od devastacije i na najbolji način prezentirao turistima.

"Tijekom prošlog stoljeća su rađeni razni istraživački i konzervatorski radovi. Na lokalitetu Mogorjela arheolozi su pronašli nakit dalmatinsko-hrvatske skupine, mač iz karolinškoga doba, koplje, te mamuze i pojasnu garnituru. Pronađeni su i antički sarkofag iz 5. stoljeća s akroterijima, grobne stele, dijelovi arhitektonske plastike, grubo obrađeno kamenje iz 4. do 6. stoljeća, sitni metalni predmeti, fibule, novac, keramika te tri stećka Mnogi od tih artefakata su prije bili izloženi u Zemaljskom muzeju, ali je tijekom rata sve uništeno i nije ih bilo moguće pronaći“, izjavila je Katja Stojić za Klix.ba.

Među zanimljivijim nalazima ističu se tri željezna ulomka od kojih dva sa zupcima ili češljevima vjerojatno pripadaju dijelu tkalačkog stana. Na njima je na slobodnom dijelu između češljeva ukucan Kristov monogram.

Mogorjelo je uspjelo očuvati svoju autentičnost uz pomoć Zavoda za zaštitu spomenika i uposlenika u Turističkoj zajednici Čapljinka. Trenutno je za njegovu brigu nadležan Zavod, ali je potrebno još mnogo sredstava kako bi mu se vratio stari sjaj.

Sugovornica iz Turističke zajednice ističe da se nekoliko puta godišnje organiziraju akcije čišćenja, kako bi Mogorjelo imalo što ponuditi turistima. Danas je u ovo kameno nalazište iz 1. stoljeća, vidno potrebno još promocije i nadzora. Iz Općine Čapljina se nadaju da će uz pomoć Zavoda uspjeti zaštiti lokalitet od devastacije i eventualnog propadanja.

"Dodatnu vrijednost ovom prostoru daje i Konjički klub 'Vranac' koji se nalazi tik uz turističko mjesto, stoga treba iskoristiti sve potencijale koje naš grad ima, da bismo privukli turiste. Trebamo ih zadržati na njihovom putu do Mostara ili Dubrovnika, a ne da se tu nađu samo u prolazu“, zaključila je Stojić.