Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Prešućivani zločin: Zločin koji nije osuđen, već su njegovi akteri nagrađeni

Prešućivani zločin: Zločin koji nije osuđen, već su njegovi akteri nagrađeni

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 29.06.2016. 16:34

U organizaciji Vrhbosanske nadbiskupije i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu upriličena je promocija knjige “Prešućivani zločin” - zbornik radova s Međunarodnog studijskog dana održanog u povodu 20 godina od završne faze progona Hrvata, Bošnjaka i ostalih s područja banjolučke regije.

O knjizi su govorili novinarka Gordana Katana iz Banje Luke, Srđan Šušnica, kulturolog iz Banje Luke, vlč. Pero Brajko, svećenik i povjesničar, Frano Piplović, pripovjedač i glavni urednik edicije i voditelj studija Europske akademije Banjolučke biskupije.

Banjolučki biskup Franjo Komarica kazao je kako je istina, ma kako bila gorka ili, pak, izazovna, predugo gurana pod tepih, ali se ona mora u javnosti jasno predstaviti i iznijeti. “Istina boli i proziva sve one koji su sudjelovali u toj istini”, kazao je na predstavljanju ovog zbornika koji će uskoro biti preveden i na engleski jezik. Novinarka Gordana Katana je, pak, istaknula kako je od završetka rata prošla 21 godina, a ni do danas nisu stvoreni uvjeti u banjolučkoj regiji za održivi povratak. “I danas postoji niz problema koji se ne rješavaju. Tako se hrvatskoj djeci u učeničkim knjižicama navodi da su dobili ocjenu iz jezika hrvatskog naroda”, kazala je Katana.

Srđan Šušnica, kulturolog iz Banje Luke, kazao je kako je Daytonski sporazum zaledio i odgodio neki novi konflikt.

“Dayton jest donio mir i očuvanje kontinuiteta i integriteta BiH, ali nije donio kapitulaciju jedne klero-nacionalističke politike”, dio je izlaganja Srđana Šušnice.

Inače, u svim izlaganjima predstavljača naglašene su činjenice koje su sadržane u tekstovima autora knjige, a to je da se njezinim objelodanjivanjem prvi put činjenično suprotstavilo dvadesetogodišnjoj dominaciji selektivne kulture sjećanja na tragediju nesrpskog stanovništva u Republici Srpskoj, napose na tragične događaje koji su obilježili život više od 90 posto prijeratnog hrvatskog stanovništva na današnjem prostoru RS-a.

Kako je rečeno, “istinom je osvijetljeno jedno teško vrijeme, vrijeme progona i planiranog etničkog čišćenja, koje je provedeno pred očima i uz suglasnost međunarodne zajednice. Učinjen je zločin koji nije osuđen, već su njegovi akteri nagrađeni. Rezultat toga na prostoru RS-a je ‘očišćen entitet’ od njegovih stanovnika, starosjedilaca, koji su postali nepoželjni upravo zbog toga što su različiti, što su drugi i drugačiji. Tomu se treba i na ovakav način suprotstavljati, istinom i dijalogom kako bi se omogućio povratak svima koji su protjerani.”