Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Uskrs u Kraljevoj Sutjesci: Povratnici na Križnom Putu

Uskrs u Kraljevoj Sutjesci: Povratnici na Križnom Putu

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 24.04.2014. 23:43

Uskrs u Kraljevoj Sutjesci: Povratnici na Križnom Putu

Brutalni razbojnički napad na stariji bračni par NIKOLU i MARICU CREPULJA u selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske uplašio je i uzbunio rijetke hrvatske povratnike u ovaj kraj: novinari „Slobodne Bosne“ su među prvima posjetili rođake i susjede nesretnih supružnika; oni priznaju da, uz sve nedaće sa kojima se godinama bore, sada žive u strahu i od lokalnih kriminalaca

Bračni par Nikola i Marica Crepulja iz sela Ratanj kod Kraljeve Sutjeske, posljednje su žrtve brutalnog napada razbojnika na rijetke hrvatske povratnike u taj kraj. Supružnike Crepulja, 74-godišnjeg Nikolu i njegovu pet godina stariju ženu Maricu Kristić Crepulja, pretukao je Arnes Delić, 22-godišnji mladić iz susjednog sela Dragovići, u noći 21. aprila, kada je s još uvijek nepoznatim pomagačima provalio u njihovu trošnu kućicu. Jezivi prizor s mjesta zločina - tragovi krvi po cijeloj sobi, ispreturane stvari i razbacana odjeća, upućuju da su kriminalci tražili novac ili druge dragocjenosti i da je motiv napada bila pljačka. No, iako su nemoćne starce bjesomučno tukli, kriminalci u skromnom domu obitelji Crepulja nisu pronašli ničega vrijednoga.

ORLOVI RANO LETE

„Marica je već godinama slijepa, Nikola ne čuje, žive od 500 maraka. On je penziju naslijedio od oca, Marica prima 200 maraka socijalne pomoći. Djece nikada nisu imali, o njima sam ja brinula“, govori nam kroz suze Nikolina mlađa sestra Mara Hrgota. Mara živi u Kaknju, upoznali smo je na putu prema bratovoj kući, gdje se zaputila ravno iz zeničke bolnice, poslije posjeta pretučenim starcima. „Oni su u teškom stanju, moj Nikola je sav pocrnio, glava mu je natečena, mislim da su mu polomili jagodične kosti. Marici su, izgleda, izbili zube“, jada se potresena žena i dodaje kako su supružnici Crepulja već dva puta opljačkani, pretpostavlja se od istih kriminalaca. „Oni su im bili laka meta, Marica ne vidi, Nikola ne čuje, ulazili su im u kuću usred dana. Posljednji put su im odnijeli sve iz frižidera“, objašnjava Mara Hrgota. Od nje saznajemo i da su se Marica i Nikola Crepulja među prvima, odmah po završetku rata, vratili u pitoreskno selo Ratanj, pet-šest kilometara udaljeno od Kraljeve Sutjeske, na putu prema Varešu i kraljevskom gradu Bobovcu. Starci su živjeli sami, na kraju sela, preživljavali uz pomoć rođaka, susjeda i fratara iz Franjevačkog samostana. Vikar samostana fra Željko Brkić, koji nas je ljubazno dovezao do sela, kaže da ih je posljednji put posjetio u subotu, kada su siromašnim župljanima podijelili skromne uskrsne darove - pakete s hranom.

U selu Ratanj, poznatom po brižnom čuvanju sjećanja na kraljicu Katarinu Kotromanić, gdje žene i danas šiju i u svečanim prilikama oblače odjeću kakvu su nekoć nosile bosanske plemkinje, živi pet hrvatskih povratničkih obitelji, odnosno, svega deset stanovnika. Samo jedan bračni par ima djecu, svi ostali povratnici su vremešni ljudi. Na uskom, izlokanom putu nema prolaznika, u selu ne postoji ambulanta, kafana, ni prodavnica, samo zaključane, ponegdje još neobnovljene kuće. Dok razgovaramo s našim domaćinima, prate nas jedino orlovi, koji su se vremenom udomaćili u skoro pa pustom kraju.

„Mi smo se vratili 2003., poslije deset godina. Živjeli smo u Njemačkoj, Švedskoj i u Drvaru, danas smo ovdje samo muž i ja“, kaže nam Slavica Crepulja. Ona i suprug Marijan su prvi susjedi napadnutih staraca, ali u ponedjeljak uvečer (21. aprila) nisu ništa ni čuli ni vidjeli. „Probudilo nas je zavijanje njihovog psa, znali smo da se nešto ružno desilo“, govore uglas, dok nam pokazuju pravac iza brda, odakle su iz susjednog sela Dragovići (općina Vareš) došli Arnes Delić i drugi napadači, koji već mjesecima teroriziraju stanovnike njihovog kraja.

„Nas su prošle godine opljačkali dva puta, policija je kod Arnesa Delića pronašla ukradene stvari, ali ništa. Najgore je što momka poznajem godinama, kosio je kod mene, bio sam kum njegovom bratu. Pogledajte šta su uradili, mislio sam da ću umrijeti kada sam Nikolu vidio u bolnici, daj Bože da preživi operaciju“, očajan je Marijan Crepulja. On i supruga pričaju da su lopovi, iste večeri, opljačkali i kuću čija je vlasnica Marijanova sestra, čim je njezina obitelj, nakon proslave Uskrsa, otišla iz sela. Preplašeni supružnici Crepulja ostat će u Ratanju još nekoliko dana, a onda odlaze kod djece - njihova tri sina žive u Njemačkoj, a kćerka je odselila u Hrvatsku. Dok razgovaramo telefon ne prestaje zvoniti, na pozive odgovara Slavica, uvjeravajući djecu kako nemaju razloga za brigu. Nama su, ipak, povjerili da policijska patrola u selo rijetko dolazi i da su, unatoč sve većem broju razbojništava, starci prepušteni sami sebi.

POZIV U POMOĆ

Nemoćne starce Nikolu i Maricu Crepulja pronašli su u lokvi krvi policajci iz Policijske uprave Kakanj, koje je prvi pozvao susjed Fabijan Tomić. Iako živi u Švajcarskoj, Tomić dosta vremena provodi u rodnom selu, među imućnijim je mještanima, zbog čega su kriminalci najprije krenuli da opljačkaju njegovu kuću. Tomić ih je, međutim, dočekao spreman, naoružan pištoljem, pa je bilo dovoljno samo nekoliko pucnjeva u zrak da kriminalci pobjegnu. Fabijan Tomić objašnjava da je potom čuo glasan lavež psa kod susjeda Crepulja, zbog čega je posumnjao da su se razbojnici uputili k njima. Da odmah nije pozvao pomoć, konstatirali su policajci koji su brzo došli u selo, starci bi do jutra, zasigurno, iskrvarili. Fra Željko Brkić dodaje da će, prema prvim prognozama liječnika, zbog težine ozljeda i Nikola i Marica morati biti operirani.
„Nama je jasno da je posrijedi razbojništvo, a ne nekakvi drugi razlozi. Nažalost, posljedice će se osjetiti, posebice ako govorimo o ljudima koji su planirali povratak, jer se ovakvi incidenti uvijek gledaju i kao mogući međunacionalni sukobi. Naša je želja, i nadamo se da će pravda biti zadovoljena, da napadači budu uhapšeni i primjereno kažnjeni“, ističe fra Željko Brkić. On podsjeća da je prošle godine u selu Aljinići kod Kaknja također napadnuta i opljačkana jedna starija žena, kao i da napadači na povratnika Šimu Ljoljića u selu Bištrani nikada nisu pronađeni, iako je i on jedva ostao živ. Umirujuće je poruke svojim župljanima odmah uputio i bivši gvardijan a danas kustos muzeja u Franjevačkom samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Stjepan Duvnjak.

„Ovakva razbojstva u rubnim hrvatskim selima se redovito događaju u određenom vremenskom razmaku. Uništava se imovina, sječe privatna šuma, provaljuje u kuće, napada na nezaštićene stanovnike. Kriminalci često ne budu otkriveni, a za one koji se pronađu sudski proces je dugotrajan i na kraju završava s oslobađajućom presudom ili minimalnom kaznom. Slučajno je kriminalac iz susjednog bošnjačkog sela, ali to ne treba promatrati kroz nacionalnu prizmu. Kriminalci idu tamo gdje će najlakše ostvariti svoj kriminalni cilj i gdje neće naići na nikakav otpor“, poručio je fra Stjepan.

Prema nezvaničnim informacijama, Arnes Delić je nakon hapšenja priznao napad na supružnike Crepulja, dok se za drugim rabojnicima još uvijek traga. Delić je dobro poznat policajcima u Varešu i Kaknju, do sada je počinio više pljački, i to mahom nad starijim povratnicima.

POPIS STANOVNIŠTVA

U Kraljevoj Sutjesci je 1743. živjelo više katolika nego što ih ima danas

Do 1993. godine u župi Kraljeva Sutjeska živjelo je više od 12 tisuća Hrvata katolika. Dvadeset godina kasnije na ovom je prostoru ostalo samo 1.400 Hrvata, manje nego što je u Kraljevoj Sutjesci živjelo 1743., kada je, prema crkvenim podacima, sutješka župa imala oko 1.900 katolika. Zajedno sa čitavim krajem opustio je i Franjevački samostan - u njemu danas borave četiri fratra.

Slobodna Bosna