• Povratničke tegobe Hrvata (163653)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (162504)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (93572)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (88938)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9588
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » Gospodarstvo » Namet na namet: Kako mala poduzeća u BiH uopće mogu preživjeti?

Namet na namet: Kako mala poduzeća u BiH uopće mogu preživjeti?

Jedno malo poduzeće, koje broji 20 uposlenih za plaće izdvaja u prosjeku 230.000 KM, a po osnovu raznih administrativnih pristojbi, komunalnih usluga i drugih obveza mora izdvojiti dodatnih 160.000 KM.

U organizaciji Udruge za poduzetništvo i posao LiNK Mostar i Udruge Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac i Modriča, u hotelu Mepas u Mostaru organiziran je okrugli stol Registar parafiskalnih nameta za bolje poslovno okruženje, javlja dnevnik.ba

Direktor Odjela za demokratizaciju USAID-a Jaidev Singhovom u raspravi je istaknuo važnost ovakovih projekata za suzbijanje visoke stope nezaposlenosti u BiH, te govorio o poreznim opterećenjima i njihovu utjecaju na investitore i razvoj poslovanja. Naglasio je važnost partnerskog odnosa i zajedničkog rada na rješavanju smanjenja parafiskalnih nameta i troškova.

Enver Sarvan, izvršni direktor Udruge Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča posebice je istakao nužnost sinergijskog djelovanja svih subjekata te pozvao javni sektor i akademsku zajednicu da se aktivnije uključi u donošenje mjera za bolje sutra te naglasio važnost sustavnih rješenja a ne pojedinačnih parcijalnih rješenja.

Tomislav Majić, predsjednik Udruge za poduzetništvo i posao LiNK Mostar govorio je kako je oko 5 posto parafiskalnih troškova i oko 15 posto fiksnih poreznih troškova na prihod što u značajnoj mjeri utječe na konkurentnost i poslovanje. Govorio je i o brojnim drugim naknadama koje dodatno poskupljuju rad i poslovanje te istaknuo kako je trenutačno borba za očuvanje postojećih radnih mjesta a ne novo zapošljavanje. Još je govorio o 9,5 milijardi maraka koje su štednja građana i sredstva koja se ne investiraju jer nema dovoljno povjerenja u institucije vlasti i zakonski okvir kao i samo poslovno okruženje.

Dževad Handžar vlasnik tvrtke Laks d.o.o. Mostar koji proizvodi ribu i Radovan Šalabija vlasnik tvrtke Javor d.o.o. Prijedor koji se bavi drvopreradom istaknuli su, ukoliko se ovako nastavi, kako će i oni morati staviti katanac na tvrtku jer primjerice u HNŽ nema Zakona o koncesijama, Zakona o šumama, nema poticaja, nema potpore proizvodnji i posebice izvozu. Naglasili su probleme oko financiranja i samih fiskalnih troškova, a posebice ovih parafiskalnih kao što su notari, krediti, fiskalne kase i drugi troškovi.