RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Oranica je sve manje

Napisano 29.07.2011. 10:23

U BiH se uvozi 360.000 tona pšenice i oko 30.000 tona brašna

Oranica je sve manje

Iako poljoprivredne površine čine polovicu BiH, samo 14 posto je zemljište prve tri klase

Bosna i Hercegovine uvozi oko 360.000 tona pšenice i oko 30.000 tona brašna, a ove godine je pšenicom zasijano tek oko 15.000 hektara, što je tri puta manje nego, primjerice, u Sloveniji. Ništa bolje nije ni s drugim poljoprivrednim kulturama.
Iako poljoprivredne površine čine polovicu BiH, samo 14 posto je poljoprivredno zemljište prve tri klase. Kao i prije rata, i danas dominira usitnjeni posjed i slaba tehnološka razvijenost proizvođača. Obećana pomoć međunarodne zajednice od oko pet milijardi dolara uglavnom je izostala zbog ekonomske krize. Mnoštvo povratnika u BiH nema drugog izbora osim da pokuša zaraditi za život baveći se poljoprivredom. Uništavanjem poljoprivrede izravno se guši i proces povratka, a mnoga sela diljem BiH i danas su pusta.

Više zasijano nego lani

U Federaciji BiH je u 2010./11. godini zasijano 196.925 hektara zemljišta, što je više 4,1 posto u odnosu na sjetvu u 2009./10. godini. Međutim, taj rast predstavlja vrlo male godišnje varijacije u zasijanim površinama koje ništa ne znače, jer je trend negativan ako se uzmu u obzir podaci za više godina kumulativno. Sead Jeleč iz Udruge poljoprivrednika u BiH smatra da blagi rast u ovoj godini neće ništa bitno promijeniti te da ćemo i dalje imati malo zasijanih obradivih površina. Prema njegovim riječima, i dalje je iskorištenost obradivih površina oko 50 posto. Dodaje i kako vlasti ništa nisu učinile da se poveća korištenje obradivih površina, niti imaju program korištenja zemljišnih resursa, kao ni program proizvodnje krušnog žita. Jerko Ivanković Lijanović, ministar poljoprivrede u Federaciji BiH, zatražio je od Vijeća ministara BiH povećanje poreza na luksuz kako bi se osigurala dodatna sredstva za poticaje poljoprivredi. Bez toga, ona će biti u potpunosti uništena od razvijenih i bolje poticanih proizvođača iz EU i susjednih zemalja. Dodajući kako EU za poljoprivredu izdvaja 43 % proračuna te da "susjedne zemlje, Hrvatska i Srbija, izdvajaju dvadeset puta više sredstava za poticaje nego BiH, a s njima smo u Sporazumu CEFTA.
Stevan Mesarović, regionalni menadžer norveške kompanije Yara, najvećeg svjetskog proizvođača mineralnih đubriva, misli da je napravljeno previše grešaka, ali da ima nade za bh. poljoprivredu. Tvrdi da je proizvodnja organske hrane velika šansa za BiH.

Organska proizvodnja

- Postoje, računajući cijelu BiH, iznimni tereni na kojima se može razvijati organska proizvodnja na pašnjacima. Tamo nikad nije primjenjivano ništa što je sintetičko-kemijskog karaktera. Te pašnjake te livade, možete vrlo brzo certificirati i da oni budu certificirani za organsku poljoprivredu. Grla da se umatiče i da odmah imate mlijeko, sir i kajmak i sve što proizlazi iz toga, meso, organska poljoprivredna proizvodnja, tvrdi Mesarović. Podsjeća da je izdvajanje iz proračuna za poljoprivredu sa 4 posto, sada palo na 3 posto, a trebalo bi biti barem 10 posto. Mi nemamo usluga, nemamo tvornica automobila, računala te možemo napraviti nešto od sunca, vode, zemljišta i vrijednih ljudi. Znači, pravilna evidencija i svaki hektar subvencionirati sa 140 eura do 280 eura, ovisi koja je proizvodnja, i tu je ključ, tu je rješenje. Suština današnje poljoprivrede je - nema rentabilne poljoprivrede i to je vrlo bitno da se zna.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi