RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Eduard Hercigonja (urednik): Hrvatska i Europa-Srednji vijek i renesansa

Napisano 01.12.2009. 10:40
Recenzija: Hrvatska i Europa-Srednji vijek i renesansa drugi je svezak kapitalne edicije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja smjera reprezentativno prikazati sažetak sveukupnoga korpusa hrvatske civilizacije. Nakana je cijeloga projekta u 5 opsežnih svezaka, prinosnici-autori kojih su najugledniji hrvatski znanstvenici iz raznih područja, dati detaljan, no čitak i zanimljiv prijegled hrvatske nacionalne baštine od 7. do 20. stoljeća. Prvi je svezak, koji «pokriva» rano razdoblje hrvatske kulture (7.-12. stoljeće) izašao na hrvatskome jeziku, kao i u francuskom i engleskom prijevodu. Ovaj je pak dio, koji obrađuje srednji vijek i renesansu (13. do 16. stoljeće) raskošan i sustavan prikaz hrvatske uljudbe u burnim vremenima političkih, vojnih, demografskih i inih potresa. Uz engleski i francuski prijevod koji će izaći do konca 2003. godine, pripremljena je i većina tekstova za ostale sveske (treći, koji će dati prijegled baroka i prosvjetiteljstva (17.-18. stoljeće); četvrti, posvećen modernoj hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, te peti, koji obrađuje 20. stoljeće.) Drugi dio, koji je pred nama, djelo je vrhunskih hrvatskih stručnjaka (samo neka od imena uključuju najuglednije znanstvenike iz područja povijesti, glazbe, književnosti, likovnosti, filologije, znanosti i filozofije poput Tomislava Raukara, Branka Fučića, Luje Margetića, Eduarda Hercigonje, Josipa Vončine, Rafe Bogišića, Milana Moguša, Andre Mohorovičića, Krune Prijatelja, Radovana Ivančevića) koji su u raskošno ilustriranoj knjizi (obilje slika u kamenu uklesanih glagoljičnih i ćirilićnih natpisa, iluminiranih evanđelistara, misala, psaltira, pretisaka prvih tiskanih knjiga kao i vrijednih književnih ostvaraja, te mnoštvo reprodukcija umjetničkih slika, kipova, arhitektonskih dostignuća iz svih krajeva Hrvatske- u širokom rasponu od Hrvojevog misala i Bernardinovog lekcionara, preko naslovnica Zoranićevih «Planina» i Ranjininih «Pjesni razlikih» do šibenske katedrale, Kneževog dvora u Dubrovniku i pavlinskog samostana u Lepoglavi), vrlo opsežnom (preko 880 stranica) djelu velikoga formata ( 22 cm x 30 cm) uspješno predočili hrvatsku civilizaciju toga burnoga doba, temeljeći svoje prinose na suvremenim spoznajama oslobođenima zastarjelih nacionalnoromantičarskih naplavina. Tako je dobiven reprezentativan, vizualno izuzetno dojmljiv i znanstveno maestralno orkestriran kompendij koji se sastoji od sljedećih velikih poglavlja (s mnoštvom podpoglavlja): Hrvatska i europski prostor; Arheološka baština razvijenoga srednjovjekovlja: Epigrafika; Društvo, pravo, religija i kultura; Jezik i književnost. Pisma; Tiskarstvo; Urbanizam i arhitektura; Likovne umjetnosti. Umjetnički obrt; Glazbena umjetnost; Znanost i filozofija. U ovako kratkome prikazu nemoguće je nabrojati sva poglavlja, dijelove velikih poglavlja (ima ih preko 40), no samo ćemo spomenuti naslove nekih, e da bi se stekao dojam o opsegu i dosegu cijeloga pothvata: Hrvatska i Osmansko Carstvo; Zakoni, pravni običaji, statuti i privilegiji; Prožimanje glagoljice i ćirilice na hrvatskom prostoru;Hrvatski glagoljaši i početci hrvatskoga književnog jezika; Jezik renesansne književnosti; Hrvatski latinizam; Hrvatska književnost XV. i XVI. stoljeća; Hrvatske inkunabule; Razvoj naselja i gradova na području sjeverne Hrvatske; Arhitektura od romanike do manirizma, Kiparstvo; Iluminirani latinični i glagoljični rukopisi; Renesansni teoretici i pisci o glazbi; Egzaktne znanosti; Početci hrvatske leksikografije; Medicina u Hrvata; Početak hrvatske gospodarskoznansvene misli. Možda bi najbolji svršetak prikaza ovoga djela bio citat proslavljenoga francuskoga povjesničara i kulturologa Jacquesa Le Goffa, koji je u predgovoru za francusko i englesko izdanje prvoga sveska napisao:»Na ovim stranicama autori-svi Hrvati- predočuju na eruditski, inteligentni i briljantni način da je Hrvatska istodobno i kulturalno različita, pa ipak korjenito zapadnoeuropska sastavnica bogatoga sklopa koji tvori Europu, i da je, od ranoga srednjovjekovlja, doprinosila Europi na izuzetan način u području posebno važnom za nju-naime, civilizaciji...........Ne sumnjam da će čitatelji ovoga djela u njemu naći odlučne razloge da iskažu današnjem hrvatskom narodu, s onu stranu nesreća našega tragičnog stoljeća, svoje divljenje, svoje prijateljstvo i svoj žar, pomažući mu da se prizna njegovo više no tisućljetno mjesto u europskoj cjelini.»

Nema komentara

Anketa

Ustavi