Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9565
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Literatura » Recenzije knjiga » Mladen Ančić: Tko je pogriješio u Bosni

Mladen Ančić: Tko je pogriješio u Bosni

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 03.11.2010. 11:36

Recenzija: Profesionalni povjesničar Mladen Ančić (bivši suradnik Instituta za istoriju u Sarajevu, sada predavač na sveučilišnim Hrvatskim studijima u Zagrebu) u ovoj je knjizi napravio «izlet» u područje političke publicistike. Doduše, i ova zbirka eseja nosi pečat povijesnika (vidljiv u mnogobrojnim referencijama na historiografska djela i zbivanja locirana u daljnjoj prošlosti)- no, njeno je središte interesa u suvremenosti.

Takve sporne teme kao što su uloga i neravnopravni položaj pojedinih nacija u Bosni i Hercegovini prije rata 1991-1995 (i sam autor odbija «službenu» interpretaciju da je rat u BiH počeo tek 1992., nego tvrdi da se radi samo o proširenju srpske agresije na Hrvatsku), divergentni ratni ciljevi Hrvata, Srba i Muslimana u tome ratu, pouzdanost i nepouzdanost ratnih savezništava, kristalizacija nacionalnih ideologija u prošlosti, zloporaba povijesnih činjenica u dnevnopolitičke svrhe (već «legendarni» slučaj bošnjačko-muslimanskog ideologa Muhameda Filipovića i «bosanskog duha», kao i politizacija novokomponirane mitologije o «bogumilima», tj. krstjanima Crkve bosanske), dvojbena pretpostavka o navodnom kontinuitetu bosanskohercegovačke državnosti, politikanstvo stranih povjesničara sumnjive profesionalnosti (Robert Donia), «pregrupiranje» jugokomunističkih apologeta u novi tabor Sorosevoga «Otvorenoga društva»- sve je to temeljito analizirano i obrađeno u navedenome djelu.

Ako bi se htjelo istražiti koja je autorova pozicija, kao i koje su glavne točke prijepora oko kojih se «lome» ideološka koplja, došlo bi se do sljedećega: Ančić je protivnik površne multikulturalističke vizure koja želi istinski različita (i često sukobljena) nacionalna stremljenja Hrvata, Srba i Muslimana u BiH svesti na jednostavne obrasce nacionalističke indoktrinacije i nedostatka političke kulture. Autor je očito svjestan da takav pojednostavljen pogled na međunacionalna trvenja, kao i politika inozemnih pokrovitelja B&H protektorata temeljena na simplifikacijama koje ignoriraju čvrstu ukorijenjenost nacionalnih samosvijesti sva tri naroda koji obitavaju u Bosni i Hercegovini- može dovesti jedino do još većega stupnja konfliktnosti i netolerancije, te odigrati ulogu generatora novih kriza i potaknuti razbuktavanje međunacionalnih obračuna.

Također, Ančić je jasno suprotstavljen kako mitskoj svijesti koja krivotvori prošlost u svrhu ostvarenja sadašnjih nacionalnih aspiracija, tako i utopijskim projektima («bosanska nacija») koji, koja god bila njihova motivacija, mogu nanijeti samo još veće zlo nacijama i ljudima koji žive u Bosni i Hercegovini. Stoga bi se moglo zaključiti: cilj je djela Tko je pogriješio u Bosni rast kritičke i racionalne svijesti. Ta se racionalna svijest mora očitovati u prihvaćanju često neugodnih spoznaja o tome da je neizmjenjiva zbilja život antagonističnih nacija jednih pokraj drugih: nacija i pojedinaca koji imaju radikalno drugačije predočbe o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. I jedino ta spoznaja može postupno stvarati temelje za dugoročno snošljiv život- sve je ostalo iluzija koja vodi u ponor.