RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Bin Laden je u Čapljini tražio oružje

Napisano 03.05.2011. 11:38
Brzezinski i Bin laden

Bin Laden je u Čapljini tražio oružje
 
Večernji u posjedu dokumenta Savezne direkcije za promet roba iz bivše Jugoslavije u kojem se pod naznakom "Vojna tajna" opisuje boravak svjetskog neprijatelja br. 1

■ Bin Laden je 1986. danima boravio u Zagrebu, a posjetio je i Čapljinu...
■ Dokument SDPR-a iz 1986. potanko opisuje boravak Bin Ladena u BiH i Hrvatskoj
■ Zainteresiranost prvog čovjeka Al-Qa'ide za BiH proteže se od vremena bivše Jugoslavije
 

Strateško pozicioniranje
■ Nakon napada na WTC 11. rujna, Velika Britanija je raspisala međunarodnu tjeralicu za Shafikom lyadijem zbog terorističkih aktivnosti na britanskom tlu. Obje organizacije djelovale su u Hrvatskoj do konca 1996., nakon toga sele se u BiH. lako su bile registrirane kao humanitarne, Osama bin Laden je preko njih na tlo BiH preko Hrvatske, uz pomoć UNHCR-ovih akreditacija, prebacio stotine afganistanskih boraca i pripadnika Al-Qai'de. Osim zbog "obrane braće muslimana", Osama bin Laden time si je pokušao osigurati strateški položaj koji bi mu omogućio lakšu infiltraciju u ovaj dio Europe.

Da je Osama bin Laden itekako bio vezan za područje Bosne i Hercegovine, još prije godinu dana objavio je ekskluzivno Večernji list. Naime, 9. siječnja 2010. donijeli su ekskluzivne dokumente SDPR-a (jugoslavenske Savezne direkcije za promet robe) iz 1986. u kojem se pod naznakom "Vojna tajna!" i "Strogo poverljivo!" potanko opisuje nimalo turistički boravak tada 29-godišnjeg Osame bin Ladena u ondašnjoj Jugoslaviji.

Razgovori sa strancima

U SDPR-ovoj "Zabelešci o razgovoru sa strancima" stoji kako su 25. lipnja 1986. u njihove prostorije nenajavljeno stigla tri stranca u pratnji Jugoslavenki Zorice Ridješić i Milice Karadžoglu udane za Turčina, te predstavnika Genexa Aleksandra Markovića. Po naredbi pukovnika Stankovića, navodi SDPR, nenajavljenu svitu su, uz instrukcije da ih saslušaju, primili potpukovnik Z. Jovanović i B. Jurišić. Trojica stranaca u "Zabelešci" su imenovana kao Fathi Mohamed Ali, dužnosnik u pokretu otpora Afganistana protiv SSSR-a, Osman Kaldirim, turski državljanin koji živi u SAD-u i Osama bin Laden, državljanin Saudijske Arabije, a kao razlog njihova posjeta, navodi se, zainteresiranost za kupnju šireg asortimana modernog oružja s kojim bi se lakše suprotstavili moćnoj sovjetskoj sili u Afganistanu.
Iako je u "Zabelešci" spomenuto kako je trojac po oružje u Jugoslaviju došao zbog njezine javne osude okupacije Afganistana, ponuđenih 100 milijuna dolara u gotovini, ipak je ubrzalo pregovore te je Bin Laden nakon samo nekoliko dana pregovora u zagrebačkoj podružnici Beobanke, otišao u Beograd gdje je od jugoslavenskih vojnih časnika tražio potporu u borbi protiv Sovjeta u Afganistanu, nakon toga i u Čapljini u kojoj je pokušao dogovoriti nabaviti bojnih otrova, koje je tadašnja JNA proizvodila i u Potocima kod Mostara.
Prema tvrdnjama vojnog obavještajca iz tog vremena, ta mu je želja bila uskraćena, zato što je stav Jugoslavije bio da se bojni otrovi prodaju isključivo državama, a ne organizacijama i pokretima. Od nekadašnjeg saudijskog studenta i pripadnika mladih islamskog fronta koji je s punim kovčegom obiteljskog novca hodao po "prijateljskom" svijetu i nabavljao oružje za razne oslobodilačke ciljeve, Bin Laden se brzo prometnuo u jednog od boraca na afganistanskoj bojišnici, kasnije i u prvog čovjeka zloglasne Al-Qai'de.
Njegovi kasniji putovi na tlu bivše Jugoslavije bili su već utabani. Nakon završetka rata u Afganistanu te izbijanja sukoba u BiH, Bin Laden je 1992. u Ulici Križnog puta 105 u Zagrebu osnovao humanitarnu organizaciju Al Kifah, na čije je čelo postavio Kamra Ad Din Khirbanija, bivšeg pilota alžirskog zrakoplovstva, koji je stanovao u Ulici Vile Velebita 5. Zaposleni u toj humanitarnoj organizaciji bili su Alžirci, a sam Khirbani, koji se u Zagrebu zadržao kratko te otišao u BiH, potom u Albaniju, u to je vrijeme bio glavni CIA-in osumnjičenik za pokušaj napada na američko Veleposlanstvo u Rimu.

Hitan smještaj

Osim njega, u Al Kifahu je radio i Alžirac Abdel Magid Dohman, za kojim su Sjedinjene Američke Države raspisale nagradu od pet milijuna dolara zbog planiranja napada uoči dočeka 2000. godine.
Druga Bin Ladenova humanitama organizacija - Al Moafaq, na čijem je čelu bio Sudanac Al Obejid, nešto je drukčiji slučaj. Nju je vodio Tunižanin Shafik Iyadi u zagrebačkom naselju Borovje, a ona je djelatnosti proširila i na edukativno područje, pa su bošnjačke izbjeglice imale pogodnosti tečajeva stranih jezika i informatike. Na početku rata u Bosni i Hercegovini humanitarna organizacija Al Mofaq kupila je za gotovinu, ali preko posrednika, nekoliko stanova u naselju Borovje koji su trebali služiti za nesmetan boravak dužnosnika organizacije kada bi doputovali u Zagreb ili za kraći hitan smještaj izbjeglica.

Vijest o pronalasku i ubojstvu lidera terorističke mreže Qai'de Osame bin Ladena u BiH je dočekan s olakšanjem

SADIK AHMETOVIĆ,
ministar sigurnosti BiH

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi