RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Čak 2.000 logoraša i 320 obitelji žrtava iz Bugojna još čeka pravdu

Napisano 21.03.2011. 12:57

Ratna stradanja - Još jedna tužna bugojanska obljetnica u iščekivanju kažnjavanja zločinaca

Čak 2.000 logoraša i 320 obitelji žrtava iz Bugojna još čeka pravdu
 
U državnom Tužiteljstvu spremni su tek kazati kako je istraga u tijeku, što obitelji žrtava ne može zadovoljiti

Još jednu obljetnicu koja podsjeća na njihova ratna stradanja, obilježili su proteklog vikenda bugojanski Hrvati.

Otkrivanje istine

Prije 17 godina razmijenjeni su Hrvati koji su bili zatočeni u Bugojnu, a Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a Bugojno iskoristila je ovaj datum kako bi ponovno upozorila da ništa nije urađeno na otkrivanju istine o 22 nestala Bugojanca.
- Želimo državu u kojoj će i hrvatski narod biti jednakopravan, u kojoj će majke i očevi naših nasilno odvedenih logoraša moći na dostojan način pokopati svoje najmilije i primjerenu kaznu za nalogodavce i počinitelje, ističu u Koordinaciji.
Hoće li se i kada procesuirati zločini nad bugojanskim Hrvatima nitko ne daje precizan odgovor. U državnom Tužiteljstvu spremni su tek kazati kako je istraga u tijeku, što obitelji žrtava nikako ne može zadovoljiti. Naprotiv, skoro svakodnevno objavljuju se informacije koje ukazuju da su zločini nad Hrvatima u Bugojnu bili organizirani od tadašnjeg političkog i vojnog čelništva u ovom gradu. Zadnji takav podatak je odlomak iz ratnog dnevnika tadašnjeg bugojanskog načelnika, Dževada Mlaće, u kojem se izričito navodi nakana likvidacije „ekstremnog dijela zarobljenih vojnika". Iako ga preživjeli bugojanski Hrvati smatraju glavnim krivcem za svoju golgotu, Mlaćo se pred Sudom BiH pojavio samo kao svjedok obrane optuženih Enesa Handžića, Nisveta Gasala, Musajba Kukavice i Senada Dautovića. Tada je, prema naredbi suca, pročitao dijelove svoga dnevnika.

Bugojanski logori

Kada je počeo čitati dijelove koji govore o likvidaciji zarobljenih vojnika HVO-a, naglo je prekinut. Tada je rekao kako se ne sjeća tko je to rekao, iako je to zapisano u njegovu dnevniku. Da apsurd bude veći, Mlaćo je danas profesor u Gimnaziji, gdje su zatočeni bili mnogi bugojanski Hrvati. Dok se čeka istina o nestalima i pravda za ubijene Hrvate, iz stradalničkih udruga podsjećaju kako je kroz bugojanske logore tijekom rata prošlo je više od dvije tisuće Hrvata i drugih građana nebošnjačke nacionalnosti.

Slab povratak
Skoro 10 tisuća se nije vratilo
■ Većina od oko 14 tisuća bugojanskih Hrvata, koji su protjerani ili su izbjegli iz ove općine, nikada se nisu vratili u svoje domove. Povratak se odvija teško i uz razne probleme, pa danas u Bugojnu živi tek oko 5.000 građana hrvatske nacionalnosti. Prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra iz Sarajeva, uz Vitez, Travnik i Mostar, Bugojno je općina s najvećim brojem ubijenih i nestalih Hrvata u proteklom ratu. Njih oko 320 nije dočekalo kraj rata.

SAMOJEDNA PRESUDA
Pred Sudom BiH za zločine nad Hrvatima u Bugojnu za sada je samo na 11 godina osuđen bivši vojni policajac Alija Osmić

POPIS STANOVNIŠTVA
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Bugojnu je živjelo skoro 16 tisuća Hrvata, a danas ih je u ovoj općini manje od pet tisuća.

■ 2.000 HRVATA U LOGORIMA
Stradalničke udruge iz Bugojna tvrde kako je oko 2.000 Hrvata prošlo kroz ratne logore u Bugojnu, a 320 vojnika i civila ubijeno ili se vode kao nestali.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi