RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Dr. Ljubić: Pokušavaju nam ponovno nametnuti člana Predsjedništva BiH

Napisano 08.10.2014. 17:08
Božo Ljubić

Četiri su dana do općih izbora u Bosni i Hercegovini. U njih se ulazi s neizvjesnošću i dubljim unutarnjim problemima nego što je sami izborni ishod. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić vjeruje da će pobjednici već od 13. listopada početi raditi na zaustavljanju dalje štete državi i njezinim građanima.

 

Večernji list: Često znate reći kako je BiH u krizi u posljednjih 20 godina. No, čini se da se po brojnim parametrima stanje u posljednje četiri godine pogoršava. Može li se, liječničkim iskustvom, stanje kronične upale samozaliječiti i što se događa ako se ne utvrdi točna dijagnoza i primijeni odgovarajuća terapija?

Nema samoizlječenja jer se radi o progresivnom poremećaju koji po inerciji vodi k slomu sustava. Liječnički rečeno, Bosna i Hercegovina je ušla u fazu tzv. “circulus vitiosus”, začaranog kruga iz kojeg nema izlaza primjenom palijativnih mjera. Samo radikalna intervencija je u stanju prekinuti ovu smrtonosnu spiralu propadanja. Predugo smo u Bosni i Hercegovini živjeli u neutemeljenoj nadi da će stvari krenuti nabolje po nekoj inerciji, zaboravljajući da je privid funkcioniranja sustava održavan prvenstveno intervencijom međunarodnog čimbenika i financijskim injekcijama izvana, donatorskim, kreditnim ili doznakama dijaspore.

 

Večernji list: A što je onda po vama uvjet svih uvjeta?

Uvjet svih uvjeta je novi ustavni dogovor tri konstitutivna naroda o novoj ustavnoj i administrativnoj strukturi zemlje koji će eliminirati strahove koji u Bosni i Hercegovini determiniraju ponašanje političkih predstavnika, ali i opredjeljenje građana sva tri državotvorna naroda. Strah kod Bošnjaka da bi mogli izgubiti državu, strah kod Srba da bi mogli izgubiti autonomiju koju su dobili u Daytonu, strah kod Hrvata da bi mogli izgubiti narodni politički subjektivitet odnosno i samo pravo na Bosnu i Hercegovinu. Novi ustavni dogovor treba biti takav da eliminira bilo koji od ovih strahova i da dođemo u situaciju da naše političko djelovanje slijedi tri interesa umjesto tri straha.

Prvi neophodan korak počinje 13. listopada kada budu poznati rezultati izbora. Izborni pobjednici kod sva tri naroda trebaju priznati i prihvatiti partnere koji su dobili većinsko povjerenje svog naroda pa makar to bilo 50% plus jedan glas i odbaciti svaku pomisao da pokušaju stvarati neku parlamentarnu većinu sa strankama bez većinskog narodnog legitimiteta na bilo kojoj razini, makar im to postojeći Ustav ili Izborni zakon omogućavao.

Tek tada se stječu uvjeti da na osnovi međusobnog uvažavanja sagledamo zajedničke interese i krenemo u sljedeću fazu konsolidacije odnosa i usvajanja neophodnih reformi i promjena uključujući i ustavnu reformu i reformu Izbornog zakona.

 

Večernji list: Vodeći  političari iz Zagreba, nevažno radi li se o vlasti ili oporbi, inzistiraju da u vlasti budu legitimni predstavnici naroda. Kako tumačite da pojedini hrvatski političari ignoriraju takva upozorenja te srljaju u pokušaj nove alijanse, platforme?

To u osnovi proizlazi iz njihove hipertrofirane, u osnovi mahnite ambicije koja ih tjera na nešto što ih nadilazi. Iz nemogućnosti da to ostvare na način koji bi zadovoljio i njihove osobne ambicije i interese, ali i hrvatske težnje i interese, oni biraju osobni interes, tražeći podršku od predstavnika drugog naroda. Međutim, ta mahnita ambicija ne da im vidjeti, ne samo kako će se to odraziti na njihovu budućnost, već ni kako su završili oni koji su to isto uradili u prošlosti.

 

Večernji list: U tome kontekstu se u određenim bošnjačkim krugovima nazovi intelektualaca špekulira kako bi se i ovoga puta izborna mašinerija mogla umiješati u izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Vjerujete li da ovoga puta može uspjeti ova manipulacija?

Pokušaja ima, ne treba ih podcijeniti, a uvjeren sam da ovoga puta manipulacija neće uspjeti barem kad je u pitanju izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Rekoh pokušaja ima. Međutim za razliku od izbora 2006. i 2010. sada izravno i formalno iza ovog projekta ne stoje bošnjačke stranke. Sada su tu ulogu preuzeli neki „neovisni intelektualci“, dio sarajevskih medija i znatan dio bošnjačkog „nevladinog sektora“. Način kako oni promoviraju i favoriziraju jednog kandidata za hrvatsko mjesto u Predsjedništvu (namjerno ne kažem hrvatskog člana Predsjedništva) pokazuje kako određeni bošnjački gremij još svojom „strateškom dubinom“ smatra izbor „hrvatskog člana Predsjedništva“ većinskim bošnjačkim glasovima. Zapravo izgleda da im je više stalo umjesto Hrvata izabrati člana Predsjedništva nego tko će biti bošnjački član Predsjedništva smatrajući da će ovaj, tko god to bio, biti izraz bošnjačke političke volje. Nama je sada jednako važno, ako ne i važnije, izabrati najmanje dvanaest legitimnih hrvatskih izaslanika u Dom naroda Federacije i time definitivno otkloniti mogućnost da neka druga većina pokuša neki, već viđen, projekt formiranja vlasti na razini entiteta ili države bez većinskog hrvatskog izbornog legitimiteta. Hrvatski odgovor je izlazak na izbore i plebiscitarna podrška kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva Draganu Čoviću i zajedničkoj listi stranaka Hrvatskog narodnog sabora.

Večernji list


Nema komentara

Anketa

Ustavi