• Povratničke tegobe Hrvata (207644)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168045)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97011)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94802)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9891
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Franjevačka bolnica u Novoj Biloj

U kasnu jesen brojni važni datumi za Hrvate središnje Bosne

Franjevačka bolnica u Novoj Biloj

■ Bolnica – ključni potez za opstanak Hrvata
■ Bolnica je otvorena na današnji dan 1999., a njen idejni tvorac i pokrovitelj dr. Franjo Tuđman umro 10-ak dana kasnije

U ovim kasno jesenskim danima srednjobosanski Hrvati, a ponajprije Hrvati Lašvanske doline, obilježavaju više datuma i godišnjica koje su, preko bolnice u Novoj Biloj, vezane, posredno i neposredno za njihov život, krvavu borbu za ostanak i opstanak na svojim višestoljetnim ognjištima.

Brojne obljetnice

Naime, 19. listopada 1992. godine počela je s radom ratna bolnica HVO-a, kasnije Franjevačka bolnica „Dr. fra Mato Nikolić“, smještena u početku samo u pastoralnom dijelu župne crkve Svetog Duha u Novoj Biloj, a kako je rat odmicao - i u crkvenom prostoru. Prvoga prosinca 2010. godine preminuo je fra Franjo Grebenar, legendarni franjevac, jedan od osnivača bolnice i u ime franjevaca njezin upravitelj.
Desetog prosinca 1999. godine umro je dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik neovisne i slobodne Hrvatske, idejni tvorac i pokrovitelj gradnje nove, sada Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“, dar Republike Hrvatske Hrvatima središnje Bosne, završene i usvojene na današnji dan 28. studenoga 1999. godine. Nedvojbeno je, i za takvo što među Hrvatima s ovog područja, vlada opći konsenzus, a to tvrde i povjesničari i vojni analitičari, da je osnivanje bolnice u Novoj Biloj jedan od ključnih poteza Hrvata Lašvanske doline kada je u pitanju njihov opstanak u ratu, unatoč neviđenim stradanjima i patnjama kroz koje su prolazili. Mnogi pak idejnim začetnicima i osnivačima bolnice, a tu spadaju, prije svih, jedan manji broj lokalnih HDZ-ovih dužnosnika, liječnika i fratara, daju epitet vizionara svega što je Hrvate s ovoga područja uskoro zadesilo. A zadesila ih je velika i krvava tragedija, ratna pošast, što se dalo vidjeti i dijelom doživjeti i samim posjetom crkvi - bolnici, bez obilaska bilo kojeg mjesta ili naselja u tada krvavoj i 316 dana potpuno opkoljenoj i stalno napadanoj Lašvanskoj dolini od višestruko brojnijih i naoružanijih bošnjačkih snaga u kojima su se borili i pripadnici zloglasne postrojbe el-Mudžahid iz sastava 7. muslimanske brigade 3. korpusa Armije BiH. Jer, sav jad, bijeda - neimaština, glad, nedostatak lijekova i liječnika...
- Hrvata u Lašvanskoj dolini, mogli su se tu, u crkvi, gdje se, kako je znao reći pokojni fra Franjo Grebenar, liječilo tijelo i duša bolesnih i ranjenih, u crkvenim klupama, koje su korištene umjesto bolničkih kreveta kojih nije bilo, u hodnicima..., vidjeti i doživjeti.

Temelj opstanka Hrvata

A ipak, ta i takva bolnica bila je, pokazalo se, temeljcem opstanka Hrvata u Lašvanskoj dolini. Sva ta stradanja, upornost, žilavost, hrabrost i odlučnost boriti se i ostati na rodnoj grudi, razlog su i dolaska u Novu Bilu, Vitez i Busovaču prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 14. lipnja 1994. godine, dok je još uvijek u Bosni bjesnio rat sa srpskim agresorom, pa i na obližnjem Vlašiću, tek nekoliko kilometara zračne udaljenosti od crkve-bolnice u Novoj Biloj. Viđenim u toj improviziranoj bolnici bio je vidno potresen i tom je prilikom javno obećao, a sat-dva kasnije u Vitezu i ponovio, da će Republika Hrvatska Hrvatima Lašvanske doline, Hrvatima srednje Bosne, izgraditi novu, suvremenu bolnicu.

Bolnica za optimizam

I već tada, iako je bilo sumnjivaca, nevjernih Toma, kod mnogih Hrvata vratio se optimizam, odagnane su crne misli - kuda i kamo kada rat završi. A neviđeno oduševljenje i optimizam zavladali su kada je, pet mjeseci kasnije, 19. listopada 1994. godine, na velikoj svečanosti, uz nazočnost visokih dužnosnika HR Herceg Bosne i Hrvatske, crkvenih velikodostojnika, sinjskih alkara, Tereze Kesovije (pjevala je i „Srebrenu Bosnu“, a tisuće prisutnih je plakalo), uz više od 10 tisuća okupljenih građana, na Dubravama, nedaleko od crkve - bolnice, položen temeljni kamen za novu bolnicu koju je ovdašnjim Hrvatima obećao dr. Franjo Tuđman. Stoga, već tada nije bilo teško zaključiti, ističući ulogu i značaj crkve-bolnice u ratnom opstanku Hrvata na ovim prostorima, da je gradnja i izgradnja nove, sada Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ čvrst temeljac ostanka Hrvata u Lašvanskoj dolini, pa i na širem srednjobosanskom području.

Moderna bolnica

A na tom temeljcu za pet godina izrasla je nova bolnica, jedna od najljepših i najfunkcionalnijih u Bosni i Hercegovini pa i u široj regiji, dar Hrvatske svojim hrabrim, odlučnim i nepokolebljivim sunarodnjacima koji su dali i svoj značajan doprinos u stvaranju i kasnije u obrani drage im Hrvatske.

I upravo iz tog razloga na svaku godišnjicu početka gradnje bolnice i njezina završetka, Hrvati s ovoga područja sa sjetom, poštovanjem i ljubavlju prisjete se dr. Franje Tuđmana, posebno na godišnjicu smrti tog čovjeka koji je najzaslužniji za novu bolnicu, za ovdašnje Hrvate i daleko više od toga.

■ SPAS ZA MNOGE
14.500 pacijenata za dvije godine
U razdoblju od 19. listopada 1992. do 1. travnja 1994., kada su se otvorile mogućnosti medicinskog zbrinjavanja ranjenih i teško bolesnih i u drugim medicinskim ustanovama u BiH (KB Mostar) i u Hrvatskoj, u novobiljanskoj crkvi-bolnici ukupno je zbrinuto 14.500 pacijenata, a bolnički je liječeno 7.260 pacijenata. U veoma teškim uvjetima, u kakvim se radilo u Europi još u vrijeme Drugoga svjetskog rata, izvedeno je 1.260 operativnih zahvata u spiralnoj lokalnoj anesteziji, dok je u improviziranom rodilištu, smještenom u jednoj privatnoj kući u neposrednoj blizini crkve-bolnice, rođeno 721 dijete.

■ OTVARANJE
Prvi dani Bolnice „Dr, fra Mato Nikolić'
S radom je počela novoizgrađena Hrvatska bolnica „Dr. fra Mato Nikolić“ 28. studenoga 1999. godine. Preseljenje i početak rada izvršeni su bez ikakve pompe, a razlog za to je bila bolest inicijatora i pokrovitelja izgradnje bolnice dr. Franje Tuđmana. A nakon što je 721 mališan svjetlo dana ugledao u improviziranom rodilištu crkve-bolnice smještenom u privatnoj kući, odnosno u prostoru nekadašnje mjesne gostionice. 28. studenoga u 9.15 sati u novoj bolnici rođen je zdrav dječak težak 3.350 grama. Sretni roditelji su Ankica (1975.) i Zoran Katana iz Kiseljaka. Dječak je dobio ime Slaven, a porodio ga je dr. Boris Škarica. Tog je dana izvršena i prva operacija, a upaljeno slijepo crijevo petnaestogodišnjem Borisu Baji iz Nove Bile odstranio je dr. Željko Martinović. Novoizgrađena i suvremeno opremljena bolnica ima odijele ginekologije, kirurgije, interne medicine. radiologije i pedijatrije te poliklinički dio.
 
■ NAPREDAK
 
Nekad šest, a danas 42 liječnika i brojno drugo medicinsko osoblje
Prema izvješću koje su Stožeru zdravstva HVO-a i Vladi Republike Hrvatske 4. lipnja 1993. poslali tadašnji ravnatelji fra Franjo Grebenar i dr. Tihomir Perić te kirurg Branislav Kuliš i tajnik bolnice fra Zoran Livančić, u crkvi - bolnici tada su radila tri kirurga, tri liječnika opće prakse, dva anesteziološka tehničara, dvije sestre instrumentalke, jedan farmaceut te veći broj drugog srednjostručnog medicinskog osoblja.
Danas je u novoj i suvremeno opremljenoj Hrvatskoj bolnici „Dr. fra Mato Nikolić“ ukupno zaposleno 260 djelatnika, od toga 42 liječnika specijalista, 187 medicinskih sestara te 34 nemedicinska djelatnika. Ravnatelj bolnice je prim. dr. Velimir Valjan, a glavna medicinska sestra je časna sestra Ankica Tomas.

| VL | HB.org |