• Povratničke tegobe Hrvata (212239)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168394)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97269)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95380)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9902
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Građansko i nacionalno se međusobno ne isključuju

Nacionalni i građanski model uređenja BiH nisu međusobno suprotstavljeni, nego se prožimaju i nadopunjavaju, rečeno je u četvrtak uoči otvorenja konferencije „Identitet i karakter Bosne i Hercegovine kao europske države: pluralna demokratska zajednica naroda i građana – stvarno stanje, normativni okvir i komparativna perspektiva", koja se održala u Mostaru. Konferenciju organiziraju Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar i Friedrich-Ebert-Stiftung u BiH.

Građansko i nacionalno

Suradnik IDPI-ja sociolog Ivan Vukoja je izjavio kako nacionalni i građanski koncept društvenog uređenja  nisu toliko suprotstavljeni kao što je o tom stvoreno mišljenje u BiH.

''Oni se međusobno uvjetuju i prožimaju i mi možemo pronaći specifični oblik koji odgovara našem stanju. Kako bismo došli do tog modela moramo proći kroz jedan proces i nema gotovih rješenja koja netko može smisliti a da mi to sutra krenemo provoditi. Svi akteri kojih se to tiče moraju sudjelovati u procesu kreiranja institucionalnog i teritorijalnog aranžmana koji u najvećoj mjeri odgovara specifičnostima BiH. Ako postoji dobra volja i spremnost za dogovorom, taj model se može pronaći'', izjavio je Vukoja.

Kazao je i kako uloga dužnosnika međunarodne zajednice u procesu reformiranja Ustava BiH treba biti ona neovisnog i nepristranog arbitra koji će biti vrijednosno neutralan prema svim modelima.

''Međunarodna zajednica nam treba pomoći u onim situacijama kada dođe do nerazumijevanja i nemogućnosti postizanja kompromisa, da se oni pojavljuju kao nepristrani posrednik a nikako kao jedna od zainteresiranih strana u ovom procesu'', rekao je.

Govoreći o federalizaciji BiH, Vukoja je istaknuo kako BiH kao društvo zapravo treba ući u proces federalizacije.

''Taj su proces razna druga društva već prošla. Primjerice, Belgija je od unitarne države kroz 20 ili 30 godina  postala federalizirana.  Ona je još uvijek u tom procesu. Ista stvar treba i BiH. Nema gotovih rješenja ni modela koje bilo tko može nametnuti. Građanski model ne može u potpunosti ignorirati nacionalni, i obratno'', veli Vukoja.

Mi kao društvo, dodao je, moramo usvojiti nove termine i pojmove kojima se može objasniti naša situacija.

''Mislim da se tu nije dogodila prava tranzicija, jer mi specifičnosti ovoga društva pokušavamo objasniti  nekom metodologijom koja ne odgovara političkom realitetu. Moramo usvojiti nove koncepte, poput federalizacije, konsocijacije, neteritorijalne autonomije, personalne autonomije itd. Onda ćemo od svih tih modela pronaći ono što najviše odgovara našim specifičnostima'', rekao je Vukoja.

Krizom do destabilizacije

Stručnjak za ustavno pravo profesor Kasim Trklna je, pak, rekao se u ovom trenutku ne mogu očekivati neke radikalne ustavne promjene. Razlog vidi u trenutnim pozicijama političkih elita.

''Bez ozbiljne podrške međunarodne zajednice koja mora naći svoj interes u svemu, a to je da ovo ne postane ponovno krizno žarište, teško ćemo doći do rješenja. Ako se ovakvo stanje nastavi, onda će definitivno doći do krizne situacije. Stoga međunarodna zajednica mora nešto poduzeti da pomogne domaćim akterima da pronađu rješenja.  Ako se nastavi kontinuirana kriza, to nigdje drugo ne vodi nego ka zaoštravanju sigurnosne situacije'', rekao je Trnka.

Također, istaknuo je kako nije realno ni da se organizira Dayton 2 jer BiH nije u fokusu međunarodne zajednice.

''Nažalost, izgleda da su SAD i EU fokusirani na neka druga mjesta, sve dok im se to ne obije o glavu i ovo ovdje ne postane sigurnosni problem. Onda će se dobro zabaviti oko toga'', izjavio je Trnka.

Mile Lasić, profesor politologije sa Sveučilišta u Mostaru je s druge strane rekao kako su ''komunisti, koji pojma nisu imali o konsocijaciji, svojim razumijevanjem ZAVNOBIH-ovske formule da je ovo i Hrvatska, i Srpska, i Bošnjačka zemlja, dodirnuli čarobnu formulu po kojoj BiH jedino može funkcionirati''.

''Politički batinaši koji niječu oformljene identitete u BiH ne mogu napraviti građansku BiH. Rješenja  postoje i ona se kriju u metodama upravljanja razlikama'', izjavio je Lasić.

BiH federativna država

Profesor Radomir Nešković s Univerziteta u Banja Luci rekao je kako koncepte građanskog i etničkog ne treba miriti jer oni nisu u sukobu. Jedino u praktičnoj politici, pojasnio je, ta dva koncepta mogu se suprotstavljati jedan drugom da bi se ostvarili neki praktični ciljevi.

''Po prirodi stvari oni nisu  suprotstavljeni, nego se prožimaju i nadopunjuju. To nije samo tipično za BiH, nego i za sva druga društva svijeta. Problem je  kako mi tomu pristupamo. BiH je u temelju federativna država'', rekao je Nešković.

Analitičar IDPI-ja Milan Sitarski je izjavio kako se, kad je riječ o reformi Ustava BiH, do sada vodio uglavnom monolog jer se vode razgovori među istomišljenicima.

''Mora se osigurati legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, kao što treba očekivati i predstavljanje svih građana. Bilo je mnogo kontroverzi napose u prethodnom razdoblju u posljednja dva mandata, prije svega oko izbora hrvatskog člana BiH Predsjedništva, a u jednome mandatu i oko izbora federalne Vlade koja nije imala puni legitimitet. Unitarističke stranke izbjegavaju dijalog o tim pitanjima iako postoji široka paleta komparativnih modela primijenjenih u sličnim zemljama demokratskog svijeta u Europi i izvan nje. Mnogi od tih modela mogu se primijeniti na BiH kako bi se pomirio to većinsko načelo i načelo legitimnog zastupanja konstitutivnih naroda'', rekao je Sitarski te dodao kako bh. federalizam i konsocijacija moraju biti prilagođeni ovdašnjim uvjetima i tradicijama.

''Između lokalnih specifičnosti i univerzalnih pravila primjenjivih na pluralne zemlje treba primijeniti određeno srednje rješenje i nakon toga koncipirati politički sustav kako bi se suprotnosti pomirile'', rekao je Sitarski.

Inače, konferencija se održava u hotelu Mostar, a uvodničari su, pored Sitarskog i Vukoje, i Suad Arnautović, Darko Brkan, Damir Kapidžić, Mile Lasić, Radomir Nešković, Vlade Simović, Kasim Trnka, Dejan Vanjek te Ugo Vlaisavljević.

Dnevnik.ba