• Povratničke tegobe Hrvata (208217)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168115)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97059)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94884)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9891
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Hercegovačka prijestolnica stećaka i njezin posljednji čuvar

Nekropola Boljuni se nalazi na jugozapadu stolačke općine

Hercegovačka prijestolnica stećaka i njezin posljednji čuvar

Poznati stećci su oduvijek zanimali ljude pa su ih tako mnogi došli vidjeti i diviti im se

Doći u Pisu, a ne vidjeti Krivi toranj, Istanbul bez posjeta Aja Sofiji ili pak biti u Rimu, a ne vidjeti crkvu Svetoga Petra, tako je isto doći u Hercegovinu pričati o stećcima, a ne vidjeti Boljune. Bez pretjerivanja priča o stećcima bez Boljuna je kao kruh bez soli! „Dolazili su ovdje mnogi, gledali, istraživali...

Razgovarao sam, pitao, to me je zanimalo i s dr. Šefikom Bešlagićem, prof, dr. Markom Vegom, pa dr. Antom Kučanom..., puno su znali o stećcima, ali su mi ipak premalo odgovora dali. Kažu nije zapisano, prave zabilješke bi se još mogle naći u Dubrovniku, u crkvi Male braće. Tako su govorili.

Divili su se i oni, svi koji dođu ovdje, ali nije lako ni doći...”, pripovijeda Vinko Šutalo, posljednji čuvar nekropole u Boljunima. Nekropola Boljuni nalazi se na jugozapadu stolačke općine, dio je sela Bjelojevići. Nekropola Boljuni se nalazi na tentativnoj listi UNESCO-a. Vinko nas vodi do jednog od najživopisnijih stećaka, kaže da je to grob Stjepana Boljunovića, po kojem cijela nekropola, a i područje dobi ime. Skoro svi boljunski natpisi, a ima ih ukupno devetnaest pripadaju Semoradu ili njegovim učenicima.

Dr. Marinka Šimić sa Staroslovenskog instituta u Zagrebu u studiji „Jezik boljunskih natpisa” ističe da su „svi boljunski nadgrobni spomenici pisani hrvatskim narodnim jezikom s elementima crkvenoslovenskog književnog jezika i jednom od triju hrvatskih pisama: hrvatskom ćirilicom”. Natpisi su nastali sredinom 15. i početkom 16. stoljeća.

Inače, cijeni se da je u Boljunima pokopana srednjovjekovna gospoda, između ostalog, tu je i grob čuvenog vojskovođe Vlatka Vukovića. Jedini problem za one koji žele posjetiti Boljune je nepotpuna prometna signalizacija i trometarski asfaltni trak. Boljuni su u svojevrsnoj nedođiji, a da nije tako bili bi nekropola bez premca, barem u Hercegovini.

| VL |