Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 10069
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Hrvati u BiH osnivaju HAZU (Hercegbosanska akademija znanosti i umjetnosti)?

Hrvati u BiH osnivaju HAZU (Hercegbosanska akademija znanosti i umjetnosti)?

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 30.06.2011. 14:12

ODGOVOR NA OSNIVANJE BANU reisa Mustafe Cerića

Hrvati u BiH prave HANU

Podrška Njemačke - Hrvatski narodni sabor, kojim rukovode Dragan Čović i Božo Ljubić, pokrenuo je inicijativu za osnivanje hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njihovu namjeru podržava i Njemačka.

Političke vođe Hrvata u BiH spremaju se za osnivanje vlastite akademije znanosti i umjetnosti, koja će početi da radi najkasnije do početka jeseni. Doduše, još uvijek se ne zna kako će se točno ta akademija zvati, budući da Hrvati u svojoj matici već imaju Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU), tako da je u igri nekoliko imena, počev od HAZU u BiH preko nekih drugih naziva, u kojima centralno mjesto ima prefiks „hrvatska", do imena „Hercegbosanska akademija znanosti i umjetnosti", što bi bilo isto što i HAZU, s tim da u tom nazivu ne bi bilo ničeg „hrvatskog", ali bi svima bilo jasno tko se okuplja u toj ustanovi i tko je doživljava kao svoju.

Odlično obavješteni izvori Pressa RS bliski znanstvenim i intelektualnim krugovima u Mostaru, gdje će biti sjedište četvrte akademije znanosti i umjetnosti u BiH, tvrde da inicijatorima nije toliko važno kako će se ta ustanova zvati, koliko im je bitno da ta institucija zaživi i bude brana Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti, čiji je utemeljivač poglavar Islamske zajednice BiH Mustafa Cerić.

- Nema sumnje da je HAZU direktan odgovor na BANU - tvrde naši izvori.

Prema njihovim riječima, Čović i Ljubić već su krenuli u akciju i zatražili podršku veoma značajnih krugova i zemalja, uključujući i Njemačku, od koje su, prema tvrdnjama naših izvora, dobili podršku za svoj projekat.

- Proces formiranja akademije znanosti i umjetnosti Hrvata u BiH započet je još 2002. godine u vrijeme hrvatske samouprave na teritoriji Herceg Bosne. Međutim, te aktivnosti su zaustavljene odlukom tadašnjeg šefa OHR Volfganga Petriča da poništi sve odluke hrvatske samouprave, pa i onu o osnivanju akademije znanosti. Ne želeći da se upuštaju u novu avanturu, Čović i Ljubić su se osigurali podrškom Njemačke, čiji je autoritet neosporan za sve političke faktore u BiH, pa i za sadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka. Njih dvojica za tu podršku trebaju zahvaliti Mustafi Ceriću koji je formirao BANU uprkos tome što u Federaciji BiH već postoji „zajednička" Akademija nauka i umjetnosti BiH. Zato je i liderima dva HDZ progledano kroz prste i sugerirano da slobodno idu u taj projekat - tvrdi izvor Pressa.

Lasić: BiH se dijeli po svim osnovama

Mile Lasić, poznati hrvatski intelektualac iz Mostara o čijem se članstvu u HAZU već dugo špekulira, za Press RS priznaje da je u prošlosti „bilo određenih kontakata" sa ljudima koji su inicirali formiranje hrvatske akademije znanosti, ali da još ništa nije prihvatio ili potpisao.

- Poznato je da sam bio žestoki kritičar osnivanja BANU kao ekskluzivne bošnjačke institucije. Ako čovjek želi biti dosljedan, na isti način treba posmatrati i formiranje HAZU. Nažalost, izgleda da je ova nesretna zemlja nastavila da se dijeli po svim osnovama - kaže Lasić.

Podsjećajući da je ozvaničenje novog pokušaja formiranja HAZU prekjučer obznanjeno i na sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru, kojom je predsjedavao lider HDZ 1990 Božo Ljubić, izvori Pressa RS dodaju da su već poznata i neka imena iz znanstvenog i intelektualnog života Hrvata u BiH koji će biti članovi nove akademije.

- Kao najozbiljniji kandidati za članstvo u akademiji figuriraju poznati profesori sa mostarskog sveučilišta. Najveće šanse da zauzme predsjedničku funkciju daju se Vladi Majstoroviću, rektoru Univerziteta u Mostaru, dok za najozbiljnijeg protivkandidata slovi profesor Jakov Pehar. Postoje nagovještaji da će članstvo u toj akademiji prihvatiti i brojni poznati hrvatski intelektualci kao što su Mile Lasić, Ivan Lovrenović i Miljenko Jergović, ali su pregovori sa njima još u toku - otkrivaju naši sagovornici.

Najavljeno formiranje još jedne akademije znanosti i umjetnosti, ovog puta s hrvatskim nacionalnim predznakom, izazvalo je burne reakcije u brojnim intelektualnim krugovima koji smatraju da hiperprodukcija akademskih ustanova predstavlja najbolji dokaz u kakvom se stanju nalazi BiH.

Miodrag Živanović, poznati banjalučki profesor filozofije i član Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99", za Press RS kaže da nije iznenađen odlukom hrvatskih političara iz BiH da formiraju HAZU, iako taj posao ni na koji način ne ulazi u opis njihovih radnih mjesta.

- Kada je poglavar Islamske zajednice BiH mogao formirati neku svoju akademiju u kojoj su članstvo dobili i ljudi koji s naukom i znanstvenim radom nemaju blage veze zašto bi trebalo da nas iznenadi to što i Hrvati, po istom principu, žele formirati neko svoje udruženje? Druga je stvar što se formiranje takvih kvaziznanstvenih institucija u prvom redu kosi s osnovnim postulatima ozbiljnog znanstvenog rada, ali i sa zdravim razumom - kaže Živanović.

I Ilijas Begić, predsjednik Nezavisnog kluba intelektualaca iz Srebrenice, smatra da će trend „štancanja" visokih znanstvenih institucija koje se baziraju isključivo na zastupanju interesa samo jedne nacije BiH dovesti do potpune propasti!

- Juče BANU, sutra HAZU, pa dokle izdržimo! Ovakve stvari ne vode ničemu dobrom. Kada smo pristali da nas dijele političari i razni mutni tipovi, izgleda da će konačni udarac bilo kakvoj mogućnosti suživota u ovoj zemlji zadati intelektualci. To je više nego žalosno - ogorčen je Begić.