RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Hrvati u Konjicu su veliki narodni heroji

Napisano 31.03.2010. 11:02
Konjic

KONJIC – Trenutačna situacija u Konjicu, kada je riječ o položaju Hrvata je onakva kakva je ostavljena poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma. Ništa se nije promijenilo osim što su se Hrvati malo prilagodili toj situaciji. “U Konjicu su izgubljene sve vojničke i političke bitke, rat nije završen, on sada traje drugim sredstvima, političkim putem”, kazao je Ivica Ružić, jedini vijećnik koji zastupa konjičke Hrvate u općinskoj zakonodavnoj vlasti

Samo pet zaposlenih Hrvata

“Ključne stvari koje se nigdje u BiH nisu provele, pa tako ni u Konjicu, tiču se prava na zapošljavanje u javnim ustanovama. Naime, u javnim općinskim službama, ustanovama i poduzećima nema zaposlenih Hrvata kako bi to trebalo biti po Ustavu i broju iz popisa iz 1991. godine. U Općini ih je ukupno petero od preko stotinu zaposlenih. Zbog takve situacije nema mladih Hrvata, oni odlaze u potrazi za boljom perspektivom”, kaže Ružić naglašavajući da se nedovoljno radi i kada je u pitanju povratak izbjeglih Hrvata. Od prijeratne brojke od 11.354 Hrvata, danas u Konjicu živi njih 1400. Razlog tomu Ružić vidi u nepostojanju strategije za njihov povratak. Smanjene su donacije vlada stranih zemalja, a sama država nema nekih značajnijih sredstava da bi se popravilo sve ono što je u Konjicu potrebno popraviti. Trenutačno se koristi program pomoći Vlade RH u donaciji građevinskog materijala. No, veliki je broj onih koji traže popravak kuća, a trenutačno ima više od 150 zahtjeva za obnovom. I pored toga Ružić optimistično kaže da Hrvati iz Konjica neće nestati, no bilo bi dobro kada bi Hrvati, kako u Konjicu, tako i u BiH, shvatili da se moraju ujediniti.
“Žao mi je što od hrvatskih političara u BiH ne dobivamo podršku. Po mom mišljenju, oni se bore, uglavnom za svoju fotelju i da dođu na poziciju, dok brige malih ljudi oni ne vide”, kazao je.

Ugašen KŠC

Prije nekoliko godina ugašen je Katolički školski centar, koji je osnovao Pero Sudar još 1996. godine, jer nije bilo dovoljno učenika da bi škola postojala. U Prvoj osnovnoj školi nastava se za oko 24 učenika Hrvata odvija po hrvatskom nastavnom planu i programu, ali svega je dvoje-troje učitelja Hrvata, pa nastavu drže i učitelji Bošnjaci. Zbog malog broja učenika, nastava nije dovoljno kvalitetna, pa jedan broj njih ide u Drugu osnovnu školu s nastavom na bosanskom jeziku, dok desetak srednjoškolaca, također pohađa školu po bosanskom planu i programu. “Razočaran sam i ogorčen situacijom. Mislim da se Hrvati u Konjicu moraju početi preispitivati i tražiti uzroke svemu ovome. Naime, mi u Konjicu već godinama gubimo, a to treba hitno zaustaviti”, zaključio je Ružić.

Sjećanja na obitelj Anđelić

Hrvati u Konjicu čekaju neka rješenja, ali situacija nije toliko alarmantna da bi se reklo da se tu ne može živjeti. Prema Ružićevim riječima, često im je u mislima 2002. godina kada je na badnjak u selu Kostajnici Muamer Topalović ubio troje članova obitelji Anđelić. On smatra da je mala mogućnost da se tako nešto dogodi, no nikad se ne zna. “Hrvati koji su ostali u konjičkoj općini veliki su hrvatski narodni heroji. Ja se nadam da će, na idućim izborima, Konjičani shvatiti da je rat nastavljen političkim putem i da moraju imati tri do četiri vijećnika kako bi mogli biti snaga i sila koja će moći donositi nekakve odluke. Ja, pored 27 vijećnika, ne mogu ništa posebno promijeniti”, kazao je Ružić.

Najveća općina u županiji

Općina Konjic je, s površinom od 1386 četvornih metara, najveća u HNŽ-u. Od toga polovica, prema zemljišnim knjigama, pripada Hrvatima. Trenutačno u općini ima oko 1400 Hrvata od prijeratnih 11.354. Ružić smatra da se nedovoljno radi kada je u pitanju povratak izbjeglih Hrvata, a razlog tomu on vidi u nepostojanju strategije za njihov povratak. Smanjene su donacije vlada stranih zemalja, a sama država nema nekih značajnijih sredstava da bi se popravilo sve ono što je u Konjicu potrebno popraviti. Trenutačno se koristi program pomoći Vlade RH u donaciji građevinskog materijala. No, veliki je broj onih koji traže popravak kuća, a trenutačno ima više od 150 zahtjeva za obnovom.

Dnevni List


Nema komentara

Anketa

Ustavi