Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Hrvatska zajednica Usora - obilježena 21. obljetnica utemeljenja

Hrvatska zajednica Usora - obilježena 21. obljetnica utemeljenja

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 18.01.2013. 12:01

Usora, 14.01.2013. - Kod Župnoga dvora u Sivši, prigodnim okupljanjem i obraćanjem sudionika-utemeljitelja i općinskog načelnika Ilije Nikića obilježena je 21. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Usora. Bila je to prigoda da se evociraju sjećanja i istakne značaj tog povijesnog događaja koji je predstavljao regionalno organiziranje Hrvata sa područja tadašnjih općina Tešanj, Doboj i Teslić.
Medijator ovogodišnjeg obilježavanja obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Usora Ivica Bošnjak "Pilka", na temelju dokumenata iz tog vremena, u svom uvodnom obraćanju istaknuo je:

"14. siječnja 1992. godine utemeljena je Hrvatska zajednica Usora. Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica, kao vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH devdesetih godina zalagala je se za njeno ustrojstvo kao složene (kon)federativne države, konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. godine to se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica (HZ). Prva takva zajednica bila je Bosanska Posavina (BP), koja je osnovana 12.11.1991. godine, slijedile su Herceg-Bosna 18.11.1991. (HB), Usora 14.01.1992., te Središnja Bosna 27.01.1992. godine. U zajednice su se organizirali i Hrvati na prostorima Soli-Tuzlai Vrhbosne.

Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima, sa preko 35.000 stanovnika, od najsjevernijih sela u usorskoj dolini (Prisade, Makljenovac) preko Teslića, Studenaca i Slatine do Rajševa. Hrvatska područja u rajonu Teslić-Komušina bila su uvezana u HZ Usora sve do prekida komunikacije (grad Teslić) sa sjevernim dijelom Zajednice tj. sa današnjom općinom Usora.

Obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko Dubrava područja od studenaca do Rajševa, kao zaseban rajon, uvežu u Hrvatsku zajednicu Središnja Bosna, odnosno sa Žepčem, što je i učinjeno 24.5.1992. godine. Već slijedeći dan kreće velika ofenziva u rajonu Gornje Komušine, koja se u narednim tjednima proširuje i sa teslićke strane napadom na Studence.

Sve regionalne zajednice kasnije su zajednički uvezane u vrhovnu HZ Herceg-Bosna, koja je organizirana kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao odgovor na agresiju i formiranje SAO u BiH.

Općina Usora - sljedbenik HZ Usora

Na temeljima Hrvatske zajednice Usora osnovana je današnja općina Usora u čijim okvirima je na popisu 1991. godine živjelo gotovo 9.000 osoba, a danas ih prema nekim statističkim procjenama živi preko 5.000, od čega 95% Hrvata. Ona se nalazi na relativno dobroj prometnoj komunikaciji i graniči sa općinama Doboj, Doboj Jug i Tešanj...

Južni dio, odnosno područje Telić-Komušina, koje je bilo dio prvobitne HZ Usora (kasnije HZ Središnja Bosna) nakon Daytona ostalo je u Republici Srpskoj, iako ga čini kompaktno područje u središnjem toku rijeke Usora i brojalo je oko 7000 Hrvata i koje je bilo naslonjeno na većinski hrvatsku općinu Žepče, tako da i danas javnost izostavljanje tog područja iz žepačke enklave smatra velikom greškom hrvatske pregovaračke strane u Daytonu, uostalom kao i u slučaju drugih graničnih hrvatskih područja..."

Općinski načelnik Ilija Nikić, u svojstvu organizatora i domačina ovoga obilježavanja, nazočnima je se obratio riječima:

"Poštovani utemeljitelji Hrvatske zajednice Usora, uvaženi gosti. Sve vas pozdravljam na ovome mjestu, na kojemu je skupina vizionara postavila temelje današnje Usore. Bio je to, za to vrijeme, odvažan potez, a pogotovo se to može reći za one koji su došli sa prostora koji danas nisu u granicama općine Usora. Ti ljudi su imali određenih neugodnosti, a neki su i privođeni u policijske stanice. Danas kada živimo u miru ne smijemo zaboraviti značaj ovog događaja i zasluge onih koji su sudjelovali u osnivanju Hrvatske zajednice Usora. Predlažem da jedna radna skupina pripremi za Općinsko vijeće općine Usora prijedlog na koji način da se ovaj, ali i svi ostali važni datumi obilježavaju u Usori. Obilježavanje ovoga događaja treba zauzeti posebno mjesto."

Prigodna obraćanja imali su i Franjo Bratić predsjednik HZ Usora, Ivan Katić, prof. Jozo Matošević, Štefo Masatović, Josip Krajina i Marko Lukić. Potom je podno spomen ploče, postavljene na objektu Župnog dvora Sivša, položen vijenac i upaljene svijeće i izrečena molitva za umrle/poginule utemeljivače i sve branitelje koji su svojim djelom i žrtvom doprinijeli osnivanju današnje općine Usora.

Općina Usora|usora.com|hb.org|