RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Ima li snage za hercegovačko-crnogorsku željeznicu?

Napisano 17.05.2011. 23:07

Iplativost projekta izgradnje željezničke pruge Čapljina- Nikšić ovisi o prometu jadranskih luka Ploče i Bar. Uz ostale dobiti prometne infrastrukture, izgradnja bi mogla višestruko smanjili troškovi transporta ljudi i roba.


Pruga Čapljina – Trebinje – Nikšić, kao dio Jadransko-jonskog koridora, mogla bi imati veliki značaj za BiH i intermodalni transport - kombinaciju željezničkog i vodnog prijevoza – konstatirano je na stručnom simpoziju “Razvoj jadransko-jonskog željezničkog koridora Čapljina – Trebinje – Nikšić”. Projekt ima iznimno veliki značaj za cijelu regiju, jer će doprinijeti regionalnom razvitku i povezati BiH, Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Grčku prenosi Poslovni portal.ba.

U okviru izrade Studije izvodljivosti za ovaj projekt finacirane s milijun KM iz Programa pomoći Europske zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji, urađena je preliminarna prometna studija, preliminarna studija o procjeni utjecaja na životnu sredinu, preliminarnu procjenu troškova i studija izvodljivosti za preliminarno projektno rješenje.

Pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH za transportnu infrastrukturu, pripremu i provedbu projekta Izet Bajrambašić rekao je novinarima kako je poznato kako je južni dio zapadnog Balkana veoma nerazvijen, kako ekonomski, tako i društveno u odnosu na sjeverno područje, a posebno u dijelu transporta. “Tamo su sve komunikacije stare 30, 40, a možda i 50 godina. Neke ranije komunikacije kao uskotračna pruga Čapljina – Trebinje – Nikšić izmještena je i nije u funkciji dugo vremena”, podsjetio je Bajrambašić.

Prema njegovim riječima, nove mreže koje se rade u EU i želja pokrivanja svih dijelova BiH, te bolje komunikacije ljudi i transporta roba, odlučeno je, zajedno s Europskom komisijom, izraditi studiju za izgradnju pruge Čapljina – Trebinje – Nikšić, s velikim opcijama i mogućnostima priključka za Dubrovnik, Neum i druge gradove koji gravitiraju ovom području.

Bajrambašić je istakao kako su zainteresirane zemlje za ovaj projekat Grčka, Albanija, Crna Gora, BiH i Hrvatska, kao i EU.

“Osnovni cilj svih naših aktivnosti u ovom razdoblju je priprema osnovne mreže koja će biti dio europske mreže na onom standardu i potrebama koje imaju ljudi u Europi”, rekao je Bajrambašić, dodajući kako se ovim želi stvoriti konkurencija pomorskim lukama, kako bi bili smanjeni troškove transporta.

Navodeći kako je EU uvijek spremna one projekte, koje je financirala u studijskom dijelu, finansirati i u izgradnji, on je naglasio kako će BiH graditi isključivo s europskim bankama.

Zamjenik voditelja Izaslanstva EU u BiH Renco Davidi rekao je kako je ovo veoma obiman projekat za koji je potrebno mnogo sredstava kako bi bio uspješno realiziran.

“Kroz ovaj projekat povezuju se dvije zemlje koje imaju jasan stav prema članstvu u EU. Tu je i politika koja se odnosi na sve ove zemlje Jadranske regije, a tu je i veoma bitan aspekt umanjivanja negativnih učinaka i posljedica na sredinu u kojoj živimo”, istakao je Davidi.

Naglašavajući kako je teško reći je li ovaj projekat rentabilan, on je istakao kako će to ovisiti od razvoja luka na Jadranskom moru i od prijevoza tereta.


Nema komentara

Anketa

Ustavi