RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Izetbegović je nudio Tuđmanu dio BiH

Napisano 17.02.2011. 14:14
Izetbegović i Tuđman

DEN HAAG - Odbacivanjem tvrdnji Tužiteljstva o tome da je imao veze s navodnim pritvaranjem i korištenjem Bošnjaka za prinudni rad, te traženjem da ga se oslobodi odgovornosti, jučer je u Haagu obrana Brune Stojića okončala proces iznošenja završnih riječi.

Njegovi odvjetnici Senka Nožica i Karim Khan mnogo su vremena uložili i u obaranje nekih od ključnih teza Haaškog tužiteljstva, koje se tiču početka, uzroka i razloga početka sukoba Armije BiH i HVO-a, kao i navodnog dogovaranja Srba i Hrvata. Nožica je pritom posebnu pozornost usmjerila na stav Tužiteljstva kako je HVO dao ultimatum Armiji BiH, iako je iz dokumenata jasno kako se do zadnjeg trenutka pokušalo naći najbolje rješenje za ustroj zajedničkog zapovjedništva Armije i HVO-a.

Naime, Nožica je upozorila da tri puta ponovljena laž o navodnom ultimatumu postaje istina, ali da stanje na terenu, iz kojeg je vidljivo da se pokušavalo uspostaviti kontakt sa stožerima Armije BiH zbog zajedničke borbe, pokazuje potpuno drukčiju sliku. Tim više što je poznato, naglasila je, kako su u Ženevi predstavnici vlasti dogovorili ustroj BiH na načelu kantonizacije, ali je očito da se vlast u Sarajevu nakon toga povukla.

Unitarizam

U suprotnom ne bi bilo rata između Bošnjaka i Hrvata, odnosi bi bili riješeni u siječnju 1993., pojasnila je Nožica, napomenuvši kako je Sarajevo i tada imalo težnju s unitarnom državom, za razliku od Hrvata koji su željeli decentralizaciju. Svi prijedlozi međunarodne zajednice, podsjeća Nožica, bili su prihvatljivi Hrvatima, ali ne i Sarajevu, istaknuvši kako je čak i Washingtonski sporazum na tragu zahtjeva predstavnika HZ HB. Na kraju krajeva, HVO i Armije BiH jednako su priznati kao dijelovi oružanih snaga u Federaciji, no zajedničko je zapovjedništvo ustrojeno tek nakon, kako tvrdi odvjetnica, kraha koncepcije unitarne BiH koju je zagovarao Alija Izetbegović.

Stoga kao bitno napominje transkript razgovora Izetbegovića i Tuđmana iz kojeg se jasno iščitava sukob dvaju koncepata uređenja BiH, jednog unitarističkog i drugog koji zastupa ustroj županija. U kontekstu nužnosti obrane područja u BiH, koja su bila pod prijetnjom, Nožica napominje da treba gledati i ustroj HVO-a koji se prvi organizirao u obrani BiH i to u vrijeme dok vladine snage još nisu bile spremne. Istodobno ne treba zaboraviti, smatra ona, i zahvalnost koju je Izetbegović izrazio Hrvatskoj zbog njezine velike uloge u zbrinjavanju izbjeglica iz BiH.

Stojićeva braniteljica u svojoj je završnoj riječi upozorila kako ponašanje koje su tužitelji u svojoj optužnici označili udruženim zločinačkim pothvatom čiji je cilj bio podjela BiH, danas ima potpuno drugi status u politici. O pitanju trećeg entiteta otvoreno se razgovara i on nije više tabu-tema kao što je to bila Herceg-Bosna, rekla je Nožica, napomenuvši da politički predstavnici Hrvata otvoreno zagovaraju preustroj BiH, a dužnosnici Hrvatske, s njezinim predsjednikom i premijerkom na čelu, jasno izražavaju zabrinutost zbog položaja Hrvata u BiH. Taj dio njezina izlaganja izazvao je burno negodovanje tužitelja Kennetha Scotta, kojeg je sudsko vijeće uputilo da ne prekida izlaganje.

Započinje Praljak

U nastavku iznošenja završnih riječi Stojićev drugi odvjetnik Karim Khan odbacio je teze o međunarodnom sukobu, odnosno agresiji Hrvatske na BiH, a pritom je naveo i zanimljivo svjedočenje Miomira Žužula, bivšeg ministra vanjskih poslova RH, koji je jasno potvrdio kako je Izetbegović nudio Tuđmanu dio BiH, što je ovaj odbio.  Završetkom nastupa odvjetničkog tima Brune Stojića jučer se na kraju sjednice započelo s iznošenjem završnih riječi trećeoptuženog generala Slobodana Praljka, čiji je odvjetnik Božidar Kovačić otvorio temu o neodrživosti teze Tužiteljstva o izravnom miješanju Hrvatske u sukobu unutar BiH.

Uloga HVO-a

Obrana Slobodana Praljka započela je s iznošenjem završnih riječi odbacivši niz dokumenata o navodnom međunarodnom sukobu u BiH, pojasnivši da se njih čak 9 odnosi na vrijeme dok BiH još nije bila samostalna, dakle prije travnja 1992. S druge pak strane, jasno je kako je HVO priznat kao jedna od dviju komponenti obrane u BiH, a to pokazuje i odluka Predsjedništva BiH, kojom se ustrojava obrana u općinama u kojima nije djelovao HVO, odnosno priznaje se kako HVO već brani određeni dio Bosne i Hercegovine.

Dnevni List


Nema komentara

Anketa

Ustavi