• Povratničke tegobe Hrvata (205962)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (167824)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96880)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94546)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9879
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Jans Pojmans: Entitetima veće nadležnosti, a MIRNO RAZDRUŽIVANJE postaje realnost

Teoretski, moguće je da se Flandrija odvoji od Belgije, ali ako regije imaju više nadležnosti, onda možemo mnogo toga uraditi i bez toga, kaže Jan Pojmans, predsjednik Parlamenta belgijske pokrajine Flandrije.

"Moja vizija je u Belgiji sve više i više nadležnosti dajemo entitetima, regijama, kao što je kod vas u RS. Vi imate nadležnosti nad zdravstvom, policijom ... Kod nas su te stvari malo drugačije", kaže on.

NN: Više od 80 posto Srba želi otcjepljenje od BiH. Više od 80 posto Bošnjaka želi ukidanje RS. Više od 80 posto Hrvata želi treći entitet. Može li nam belgijsko iskustvo ikako biti od pomoći?

POJMANS: (Smijeh) Ne! Čitao sam puno o vašoj zemlji, entitetima i tako dalje. Morate političke svađe skloniti u stranu i sagledati ekonomske interese običnih ljudi. Europski vlak je krenuo. Hrvatska pristupa EU 1. srpnja, a Hrvatska je za BiH važan trgovinski partner. Političari bi trebalo da se pobrinu da BiH uhvati priključak na europski vlak. Inače, vaš prostor će ostati po strani.

NN: Ali emocije su u BiH veoma jake ...

POJMANS: I u Belgiji također! Ali mora doći taj trenutak kada ćete reći da je vrijeme da emocije stavite po strani i sagledate političke interese. Ako emocije povezati sa Vašim stvarnim potrebama, onda ćete reći, u redu, sad možemo razgovarati jedni s drugima i naći ćete kompromis.

NN: U Vašem govoru u Narodnoj skupštini RS Valonce ste nazvali "partnerima" i "susjedima". Kad bismo mi u RS to rekli za FBiH, optužili bi nas za secesionizam!

POJMANS: Ali kako? Pa oni jesu susjedi RS, zar ne? Postoji BiH, dva entiteta i oni su susjedi jedan drugom, ili ... Isto kao što je Hrvatska susjed ...

NN: Ali to nekom implicira međunarodne odnose ...

POJMANS: Ja uvijek govorim da mora postojati dobro razumijevanje među susjedima. Važnije je imati dobrog susjeda nego odličnog prijatelja koji živi tisućama kilometara daleko. U belgijskom kontekstu, mi želimo što više nadležnosti za regije, ali na način da razgovaramo i da se dogovaramo. To je logika federalnog sustava. Ako netko smisli neki bolji sustav, mi ćemo reći - u redu. Ali zasad, to je sustav koji najbolje funkcionira. Mi smo do sada imali pet reformi sustava. Sada počinjemo šestu.

NN: Znate li da je na Balkanu gledište da, ako želiš više nadležnosti za niže nivoe vlasti, automatski te smatraju da si protiv države?

POJMANS: U Belgiji ne smijete govoriti o "nižim razinama"! To je vrlo važno. Zato što su Parlament i Vlada Belgije na istom nivou kao Parlament i Vlada Flandrije. To je jedinstveno u svijetu. I to je velika razlika. U Belgiji ne postoje niže i više nadležnosti. Ne postoje ni zajedničke nadležnosti. Na primjer, trenutno mi u Flandriji želimo promjene u sekundarnom obrazovanju i mi ćemo to provesti, iako Valonci svoj sustav ne žele mijenjati.

NN: Slično je i kod nas, obrazovanje je na entitetskoj razini. Ali, na primjer, može li belgijski parlament poništiti odluku flamanskog parlamenta?

POJMANS: Ne. Vi vjerojatno imate na umu njemački model. Tamo postoje zajedničke nadležnosti pokrajina i federalne vlade. U Njemačkoj, ako federalna vlada usvoji zakon, pokrajine ga moraju provesti. U Belgiji je drugačije, jer su nadležnosti uvijek ekskluzivne - ili su regionalne ili su federalne. Ne mogu nadležnosti biti i jednih i drugih, već samo jednih ili drugih. Recimo, obrazovanje je u nadležnosti regije, tako da federalna vlada ni ne može donijeti bilo kakav zakon u vezi sa obrazovanjem.

NN: A poljoprivreda? U BiH se često govori da nam je za EU potrebno ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou ...

POJMANS: Poljoprivreda je regionalna nadležnost. Ali, imamo jedan izuzetak, a to je veza s EU. Imamo federalnog ministra, ali njegova jedina nadležnost su poslovi s Europom. On ide na sjednice Vijeća EU ministara poljoprivrede i tamo izlaže stavove koje su usuglasila dva regionalna ministra. Moraju se obojica složiti, on ne može preglasati bilo koga. Mnoge stvari smo riješili sporazumno. Recimo, porez na automobil je regionalna nadležnost. Ako Flandrija želi promijeniti sustav, mora razgovarati s federalnom vladom i Valonije. Isto je i sa infrastrukturom ...

NN: Infrastruktura, odlično pitanje. Ako mi ovdje pravimo most koji, recimo, RS povezuje s Hrvatskom, treba nam suglasnost bh.. ministarstva.

POJMANS: Kod nas je drugačije. Imamo projekt produbljavanja luke u Antwerpenu. To je naša stvar. Mi pravimo sporazume između Flandrije i Nizozemske. Federalna vlada s tim nema ništa. U Belgiji je generalni princip da, ako si nadležan za nešto unutar Belgije, nadležan si za to i van nje. Ali "problem" je Europa, jer EU ne prepoznaje regione.Tako da, ako vam za projekt treba subvencija EU, treba vam Belgija. Onda morate napraviti kompromis između regiona i federalne vlade. I onda idete prema EU, zato što ni Flandrija ni Valonija nisu članice EU, nego Belgija.

NN: A kakva je situacija s vanjskim poslovima? Čija je to nadležnost? Može li Flandrija nastupati međunarodno?

POJMANS: Za sve poslove što je naša nadležnost, mi nastupamo međunarodno, bez federalne vlade. Ali razgovaramo i sa federalnom ...

NN: Znači, postoji mehanizam koordinacije?

POJMANS: Znate, naš federalni ministar vanjskih poslova je ... - Sada moram paziti što ću reći - ... on je malo specifičan i tu postoje određene napetosti. Ali, to je vrlo zanimljiv fenomen. Jer kroz te napetosti regioni pregovaraju s njim, pokušavaju izboriti što više od onog što žele. Može se reći da oni katkad nastupaju "protiv" federalnog nivoa.

NN: Evo jedno "sklisko" pitanje: Ako biste željeli otcijepiti od Belgije, biste li to legalno mogli uraditi?

POJMANS: Ustavno gledano, jedini ustav koji ja znam u kojem je to precizno definirano je Lisabonski ugovor o izlasku zemlje iz članstva EU ...

NN: Konkretno, da li bi Flandrija mogla biti neovisna zemlja, ako bi to željela?

POJMANS: Znate šta, sve je moguće. Ali reći ću vam nešto drugo. Nedavno smo u parlamentu imali veleposlanika Slovačke. On nam je rekao da je Slovačka ekonomski tigar regije. A, kaže, ranije u Čehoslovačkoj bili su zapostavljeni. Sada imaju stvari u svojim rukama, sami upravljaju kako žele. U Belgiji su stvari malo složenije.Transferi između Flandrije i Valonije iznose šest do sedam milijardi, svake godine. To je velika razlika. Ja imam 62 godine i moja vizija je u Belgiji sve više i više nadležnosti dajemo entitetima, regijama, kao što je kod vas u RS. Vi imate nadležnosti nad zdravstvom, policijom ... Kod nas su te stvari malo drugačije. Regije uvijek traže što više nadležnosti. I to je odgovor na vaše pitanje. Ako imamo mnogo nadležnosti, možemo mnogo uraditi. I svi su zadovoljniji.

nezavisne.com