RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Jaranska diplomacija i "obiteljski razlozi"

Napisano 04.02.2011. 12:17

Odustajanje LIDIJE KORAĆ od veleposlaničke dužnosti pri NATO-u, i to nakon što je dobila agremane Kraljevine Belgije, jedan je od ozbiljnijih skandala ne samo bh. diplomacije nego i cjelokupnog vođenja države; obrazloženje Koraćeve da se povukla "iz obiteljskih razloga" ovih je dana u medijima ponovio i ŽELJKO KOMŠIĆ, član Predsjedništva BiH koji je, budući da to obrazloženje ne odgovara istini najodgovorniji za ovu dalekosežnu diplomatsku i sigurnosnu blamažu naše zemlje

Jaranska diplomacija i  "obiteljski razlozi"

Pravnik i državnik Željko Komšić nije imao pojma da je odlukom SIP-a gospođi Korać zabranjeno (i) da bude veleposlanica!?

Piše: Mirsad Fazlić, Slobodna Bosna

ŽELJKO KOMŠIĆ: "Ja prvo gledam ko mi kaže, pa onda što mi kaže. Korać je odustala iz osobnih razloga, nisam ja mogao uticati na njene privatne stvari"

Bosna  i  Hercegovina  će  skoro godinu dana biti bez veleposlanika pri NATO-u u Belgiji. Prethodni veleposlanik Nikola Radovanović okončao je svoj mandat u kolovozu prošle godine, dok bi naredna polovina godine mogla proteći u izboru njegovoga nasljednika. Za jedan od najvećih skandala poslijeratne  bh.   diplomacije  pobrinuo  se hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je inzistirao na imenovanju svoje  stranačke kolegice Lidije Korać, nekadašnje predsjednice Središnjeg izbornog povjerenstva i bivše ravnateljice Oslobođenja, na dužnost u Briselu. Naime, nakon što je u kolovozu prošle godine istekao mandat dotadašnjem veleposlaniku Radovanoviću, Komšić je predložio Lidiju Korać za veleposlanicu u  Briselu, na  mjesto  koje  pripada hrvatskim kadrovima.

Svjesno ili nesvjesno (ni jedno ni drugo ga ne amnestira od odgovornosti) Komšić je predložio imenovanje iako je Koraćeva još od listopada 2009.  godine kažnjena četverogodišnjom zabranom "kandidovanja za bilo koju funkciju izabranog dužnosnika, nositelja izvršne funkcije ili savjetnika, zbog utvrđenog sukoba interesa", kako stoji u odluci SIP-a BiH. Pored toga, Koraćeva je kažnjena i novčanom kaznom u iznosu od tri tisuće maraka "nakon što je utvrđeno da je izvršila povredu Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH istovremenim obavljanjem funkcije vijećnika u Općinskom vijeću Centar i Gradskom vijeću Grada Sarajeva i funkcije ovlaštenog lica, odnosno ravnateljice Oslobođenja, koje je sklapalo ugovore vrijednosti veće od 5.000 KM godišnje sa organima koji se financiraju iz proračuna na bilo kojoj razini vlasti".

GODINU DANA BEZ VELEPOSLANIKA U NATO-u

Iako ovih dana na sve moguće načina sa sebe pokušava skinuti odgovornost zbog ovog skandala, jasno je kako je upravo Komšić, odnosno, jaransko-stranačka kadrovska politika SDP-a BiH, isključivi krivac za to što Bosna i Hercegovina godinu dana neće imati veleposlanika u Briselu i u sjedištu NATO-a. Jer, za provođenje procedure izbora novog veleposlanika biće potrebno još najmanje pola godine, što je previše s obzirom na važnost misija u Briselu.
"Ja prvo gledam ko mi kaže, pa onda što mi kaže. Korać je odustala iz osobnih razloga, nisam ja mogao uticati na njene privatne stvari", kazao je, između ostalog, Komšić u maratonskom, šezdesetominutnom gostovanju u posljednjem izdanju 60 minuta gdje je u svom stilu kazao kako nije u redu da njemu mediji "fakturišu" odgovornost za neizbor veleposlanika kada tu dužnost Koraćeva nije mogla prihvatiti iz osobnih razloga. Iako se Komšić pravda kako je sva ta blamaža mogla biti ranije izbjegnuta, potpuno je nejasno kako je uopće insistirao na imenovanju Lidije Korać kada je jasno da se ona, zbog zabrane SIP-a, još tri godine nije moglo imenovati na bilo kakvu državnu dužnost. Nejasno je samo da li je Komšić njenim izborom svjesno obmanuo svoje tadašnje kolege iz Predsjedništva BiH, Nebojšu Radmanovića i Harisa Silajdžića, ili je pak mislio da se kazna SIP-a ne odnosi na dužnosti van Bosne i Hercegovine. Da cijela stvar bude još poraznija i po Komšića smješnija, Lidija Korać nije prošla ni sigurnosnu provjeru što je jedan od preduvjeta za dobivanje agremana za mjesto veleposlanika Misije BiH pri NATO-u. Dakle, teško je povjerovati da je Korać od diplomatske karijere odustala iz obiteljskih razloga, tim prije jer je u međuvremenu dobila bilateralni agreman Belgije kojim je prihvaćena za veleposlanika u toj zemlji, a obzirom da nije imala iskustva u diplomatskim poslovima prošla je i obavezni, tromjesečni "kratki" kurs diplomacije. Ali, zanimljivo je da od Ministarstva sigurnosti BiH i OSA-e niko nije zatražio njenu sigurnosnu provjeru.

"Uvidom u evidencije do današnjeg dana nije zaprimljen zahtjev za izdavanje sigurnosne dozvole za pristup tajnim podacima za Lidiju Korać. Imajući u vidu zakonske odredbe, te činjenicu da Lidija Korać nije zaposlena u Ministarstvu sigurnosti BiH, niti u nekoj od upravnih organizacija u sastavu istog, Ministarstvo sigurnosti BiH kao i upravne organizacije u njegovom sastavu, nisu bile dužne da pokrenu proceduru sigurnosnog provjeravanja, kao ni da vrše sigurnosne provjere za imenovanu", navodi se, između ostalog, u odgovoru Ministarstva sigurnosti BiH na upit koji je poslao naš list.

"Prilikom izbora i imenovanja na mjesto veleposlanika moraju se pribaviti suglasnosti, odnosno agremani. Međutim, prilikom imenovanja na mjesto šefa Misije BiH pri NATO-u, pored agremana i uobičajenog životopisa, mora se dostaviti i dozvola za pristup tajnim informacijama stepena VRLO TAJNO, što podrazumijeva provođenje određene procedure unutar BiH koja može potrajati i šest mjeseci", kaže nam bivši veleposlanik BiH u Kraljevini Belgiji i šef Misije BiH pri NATO-u Nikola Radovanović. Dodaje kako bi se veleposlanik BiH u Belgiji, koji je ujedno i šef Misije BiH pri NATO-u, trebao imenovati pola godine prije stupanja na dužnost kako bi se ta procedura provela na vrijeme. Kako, zašto i zbog čega Predsjedništvo BiH, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova nije podnijelo zahtjev za sigurnosnu provjeru i pristup tajnim informacijama Ministarstvu sigurnosti BiH za Lidiju Korać, pitanja su na koja niko ne želi dati odgovor.

KOMŠIĆEV PRAVNI STOŽER

Kao dugogodišnji član i predsjednica SIP-a Lidija Korać je znala da bi joj zabrana te institucije mogla predstavljati problem u ostvarivanju diplomatske karijere. Kada pravnici po struci Lidija Korać i Željko Komšić (ne)namjerno nisu razmotrili takvu mogućnost, na to im je pozornost morala skrenuti Dijana Tabori, bivša savjetnica za pravna pitanja u kabinetu Željka Komšića i odnedavno ministrica pravde i uprave u Vladi Kantona Sarajevo, što ova pravna "ekspertica" (kojoj je jedina "stručna" referenca za političku karijeru bilo to što je supruga Komšićevog najboljeg prijatelja) naravno nije učinila. Konačno, dokument o imenovanju Lidije Korać na mjesto veleposlanika BiH u Belgiji i šefa Misije BiH pri NATO-u, krajem kolovoza prošle godine i zvanično je ovjerio tadašnji predsjedavajući Haris Silajdžić koji se, sukladno ustaljenoj praksi, očigledno nije upuštao u bilo kakvu provjeru podobnosti Lidije Korać, računajući "na neviđeno" da je taj dio posla prethodno obavio onaj ko je predložio (Komšić).

Nikoli Radovanoviću trogodišnji mandat je istekao u kolovozu prošle godine. Napustio
je Ministarstvo vanjskih poslova BiH i posvetio se privatnom biznisu. S obzirom da je Lidija Korać odustala od mjesta njegove nasljednice, za provođenje procedure izbora novog veleposlanika u Briselu bit će potrebno još najmanje pola godine. BiH je ovakvim potezom pokazala kako je potpuno nedorasla svijetu ozbiljne diplomacije jer više od godinu dana neće imati veleposlanika na vjerovatno najznačajnijim mjestima u Evropi. Da cijela stvar bude pogubnija, sve se dešava u godini koja je ključna za ulazak BiH u Akcioni plan za
članstvo u NATO-u.

"Nisam u poziciji da komentarišem trenutna dešavanja oko popunjavanja upražnjenog veleposlaničkog mjesta, odnosno funkcije koju sam obnašao, ali mislim da formalno Misija
BiH pri NATO-u funkcioniše. Sa duge strane, mi smo dio misije NATO-a u Afganistanu. Imali smo i samit NATO-a i desile su se važne reforme. Dakle, postoji čitav niz važnih dešavanja i razloga zbog kojih je važno da tamo bude osoba na nivou veleposlanika", kaže Radovanović navodeći da je uobičajna praksa da razmak između odlaska jednog i dolaska drugog veleposlanika bude mjesec ili dva.
"U konkretnom slučaju radi se o znatno dužem vremenskom periodu i to sasvim
sigumo ne ide u prilog BiH", zaključio je Radovanović.

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA BEZ INFORMACIJA

Razriješiti Koraćevu, pa sve ponovo, ispočetka
Ministarstvo vanjskih poslova BiH zvanično nema nikakvih informacija o razlozima povlačenja Lidije Korać sa mjesta veleposlanikice u Belgiji i šefice Misije BiH pri NATO-a. "Znamo ono što je objavljeno u medijima, ali mi nismo dobili nikakav zvaničan dokument niti informaciju. Također sumnjamo da je upućen bilo kakav zahtjev Ministarstvu sigurnosti BiH za provjeru sigurnosti i pristup tajnim podacima za Lidiju Korać", rekao nam je Adi Hadžikapetanović, tajnik Ministarstva vanjskih poslova, dodavši da je sada na potezu Predsjedništvo BiH koje mora i službeno Lidiju Korać razriješiti veleposlaničke dužnosti.
Nakon toga Željko Komšić mora predložiti novog veleposlanika iz reda hrvatskog naroda.


Nema komentara

Anketa

Ustavi