Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9891
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Kad će Bosna prihvatiti Hercegovinu?

Kad će Bosna prihvatiti Hercegovinu?

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 12.12.2010. 17:35

Već predugo smo pod udarom konstantne bosnizacije državne zajednice Bosne i Hercegovine. BiH je složena državna struktura u etno-konfesionalnom smislu, ali i u povijesno-regionalnom. Kao što i samo ime kaže, sastoji se od dvije povijesne pokrajine, i to na sjeveru Bosne, koja je mnogo veći dio državne zajednice i na jugu Hercegovine, manjeg područja države. Planina Ivan je povijesna i prirodna granica. Sadašnja Bosna je baštinik povijesnih krajeva Bosne, Soli, Usore, Donjih Krajeva, dijela Završja i prijašnjeg hrvatskog dijela Pounja ili u širem smislu krajeva zapadno od Vrbasa - sadašnje Krajine. Bosansko ime središnjeg zemljopisnog dijela ovog područja se povijesnim kretanjima proširilo na mnogo veće područje. Ništa neobično. Većina sadašnjih pojmova naroda, regija i krajeva su tijekom povijesti širila ili smanjivala svoja područja. Tako je Dalmacija u povijesti bila mnogo širi pojam nego što je to sada. U Starom vijeku je obuhvaćala područje i četiri puta veće nego Dalmacija, kakvu trenutno poznajemo. Pojam Bosna je imala povijesno suprotan smjer. Za širenje pojma Bosne je krucijalno 14. stoljeće, kada je Bosna imala slavni dio svoje povijesti i začetak preko 80 godina kasnijeg kraljevstva, koje su Osmanlije sredinom 15. stoljeća nasilno prekinule i time nepovratno uništile kontinuitet državnosti Bosne. Država u začetku se nikad nije imala vremena razviti u nacionalnu posebnost u regionalnim i europskom smislu, uostalom kao i mnogi politički subjekti iz tog vremena.

Hercegovina je nastala od povijesnih krajeva Huma, Zahumlja, Rame, dijela Travunije, većeg dijela Neretvanije, te dijela Završja. U 15. stoljeću je učvrstila svoje ime, a krajevi koji se smatraju Hercegovinom su također rastezljivih granica. Nije rijetko čuti u novije vrijeme, da se veći dio Završja sada smatra Hercegovcima. Iako Zahumlje/Hum nije dostiglo nikad ni blizu razinu državnosti, koji je imala Bosna, povijesne prethodnice Hercegovine su mnogo ranije stekle elemente državnosti. Kneževine su imale 250 godina državnost prije Bosne i povijesni su fakt prije Bosne.

Opet, ako ostavimo povijest povjesničarima i uzmemo ono najvažnije što čini ljudski identitet - subjektivni osjećaj pripadnosti, Hercegovina je neupitna Hercegovcima. Regionalni osjećaj posebnosti Hercegovaca je neobično jak, tako da te bosnizacije Hercegovine, stvaraju još veća dodatna nerazumijevanja između juga i sjevera, odnosno između Hercegovine i Bosne, pored činjenice, da je društvena podijeljenost po etničkim šavovima, ionako prisutna i oštra poput žileta u društvenoj zbilji BiH. Dodatna raslojavanja nam zbilja nisu potrebna.

Pored medijskih i političkih manipulacija iz muslimanskog miljea Bosne, danas je u Sarajevu u organizaciji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" održan skup pod tendecioznim nazivom "Bosanski stećak - na putu ka listi Svjetske kulturne baštine". Zbilja je smiješan i manipulativan naziv ove "intelektualne" sesije, kada se zna, da se preko 2/3 poznatih stećaka nalazi na području Hercegovine i Livna. Ostatak stećaka se nalazi na području Bosne, Dalmacije, Crne Gore i u zapadnoj Srbiji. Povijesno najutemeljeniji naziv za stećak je bilig ili "humski bilig". Ako je išta historijski tako autohtono hercegovačko, to su onda humski bilizi, čiji je običaj postavljanja proširen i na susjedne krajeve.

Na kraju treba reći jednostavno - stećci su najviše hercegovački, tek manjim dijelom su bosanski, crnogorski, srbijanski i dalmatinski.

hercegbosna.org