• Povratničke tegobe Hrvata (206165)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (167860)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96903)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94587)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9880
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Kardinal u Rimu molio za bh. Hrvate i jednakopravnost

Misa za domovinu

Kardinal u Rimu molio za bh. Hrvate i jednakopravnost

Vrhbosanski nadbiskup potaknuo na molitvu za BiH, posebno za katolike - Hrvate i njihovu jednakopravnost

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, koji boravi u Rimu na zasjedanju biskupske sinode o Novoj Evangelizaciji kao sinodalni otac, slavio je u četvrtak 25. listopada Svetu misu za domovinu Bosnu i Hercegovinu, uz koncelebraciju pomoćnog biskupa banjolučkog mons. dr. Marka Semrena, te biskupa biskupije Trömsa u Norveškoj mons. Berislava Grgića, u crkvi Ara Coeli u Rimu gdje se nalaze posmrtni ostaci posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić - Kosače.

U kratkom nagovoru kardinal Puljić se osvrnuo na životni put kraljice Katarine, ističući kako je ostavila u naslijeđe svoje zemlje Bosnu i Hercegovinu, Svetoj Stolici - Vatikanu. Uzoriti je kardinal Puljić na to podsjetio blaženog Ivana Pavla II. koji je u dva navrata posjetio Bosnu i Hercegovinu pokazujući tako brigu za BiH.
Kardinal Puljić je nadalje podsjetio i potaknuo na molitvu za domovinu BiH, posebno za katolike – Hrvate i njihovu jednakopravnost u današnjem bosansko-hercegovačkom društvu.

Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u Blagaju pored Mostara oko 1425. godine od majke Jelene i oca Stjepana Kosače. Dolazi, dakle, iz hrvatske velikaške obitelji iz Hercegovine - Kosače. Bila je žena pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša.
Nakon turskog osvajanja Bosne godine 1463. kraljica Katarina se sa pratnjom povukla se na Kupres, a nakon toga tu je okupljala snage za obranu zemlje. Kad se turskim osvajanjima nije moglo odoljeti ni na Kupresu, kraljica se preko Konjica zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do Stona, a zatim do Dubrovnika. U Dubrovniku je pohranila mač svojeg pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića, Stjepana Tomaša Kotromanića. Taj mač je pohranila „pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Šimunu, kad se oslobodi turskog ropstva“, kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje.
Nakon nekog vremena Kraljica Katarina je morala otići iz Dubrovnika i došla je u Rim, gdje je sve do svoje smrti „radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere“.

Njezinu djecu Šimuna i Katarinu su oteli Turci i prisilno ih poturčili. Kraljica Katarina Kosača -Kotromanić umrla je 25. listopada 1478. godine u Rimu. Njezino tijelo je položeno na počasno mjesto u crkvi Ara-Coeli u Rimu. U svojoj oporuci napisala da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. Ukoliko se ne vrate na katoličku vjeru, Bosnu i Hercegovinu ostavlja u nasljedstvo Svetoj Stolici koja može njom upravljati po svojoj mudrosti.

| kta |