Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9866
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Korićanske stijene: Ruže za ubijene Bošnjake i Hrvate

Dvadeset godina od zločina
Korićanske stijene: Ruže za ubijene Bošnjake i Hrvate
Tijekom, 21. kolovoza 1992. godine, na zvjerski način ubijeni su logoraši iz nekadašnjeg logora Trnopolje, a neki su sami skakali u provaliju pokušavajući da na taj način spasu život od metka
Na lokalitetu Korićanskih stijena, na planini Vlašić, danas je obilježeno 20 godina od strijeljanja oko 200 civila Bošnjaka i Hrvata, koji su izvedeni iz autobusa, postrojeni na cesti iznad provalije, te ubijeni od strane pripadnika tadašnje srpske policije u Prijedoru.
Dvije decenije od zločina nitko od onih koji su naredili ubojstva Bošnjaka na Korićanski stijenama nije do sada kazneno odgovarao.
Tijekom, 21. kolovoza 1992. godine, na zvjerski način ubijeni su logoraši iz nekadašnjeg logora Trnopolje, a neki su sami skakali u provaliju pokušavajući da na taj način spasu život od metka.
U ovom masakru 12 osoba je preživjelo strijeljanje i pad u provaliju. Na stravične zločine danas je okupljanjem na Korićanskim stijenama ukazalo nekoliko stotina građana Prijedora i Kozarca, članova obitelji stradalih.
Identificirane 124 osobe
I ove godine simbolično su spustili ruže u kanjon rijeke Ilomska, provaliju u kojoj su nakon strijeljanja nestajali ubijeni civili, koji su 21. kolovoza 1992. iz Prijedora provedeni, kako se tvrdilo, u razmjenu, ali ih je tadašnja prijedorska policija izdvojila i strijeljala na Korićanskim stijenama.
Još uvijek se traže posmrtni ostaci nekih od ubijenih, a kako je rekao predstavnik nevladine organizacije „Izvor“ iz Prijedora Edin Ramulić, do sada su identificirani posmrtni ostaci 124 strijeljana civila.
Za ovaj zločin do sada je optuženo 14 prijedorskih policajaca.
Darko Mrđa je pred Haškim sudom osuđen na 17 godina zatvora, a u lipnju ove godine Sud BiH je osudio Sašu Zečevića, Radoslava Kneževića i Marinka Ljepoju, bivše pripadnike interventnog voda prijedorske policije, na po 23 godine zatvora zbog zločina počinjenog na Korićanskim stijenama.
Petar Čivčić i Branko Topola oslobođeni su krivice da su sudjelovali u ovom zločinu.
Sudsko vijeće proglasilo je Zečevića krivim zato što je osobno sudjelovao u strijeljanju muškaraca, dok su Knežević i Ljepoja doprinijeli da se ta ubojstva dogode.
„Nesporno je utvrđeno da je Zečević pucao. Nije van razumne sumnje dokazano da su Knežević i Ljepoja pucali. Djelovali su kao suizvršitelji”, obrazložila je tada Vesna Jasenković, predsjedavajuća Vijeća.
Znali za zločin
Trojica nepravomoćno osuđenih bili su na svim kritičnim mjestima u pratnji konvoja s bošnjačkim i hrvatskim civilima koji se 21. kolovoza 1992. kretao iz Prijedora prema Travniku, preko planine Vlašić, gdje je izdvojeno i strijeljano oko 200 vojno sposobnih muškaraca.
„Bili su na razdvajanju i ukrcavanju muškaraca, te na mjestu egzekucije. Nisu organizirali zločin i kreirali monstruozni plan. Nakon što su saznali cilj, poduzeli su radnje i doprinijeli monstruoznom zločinu”, istakla je Jasenković.
Ljepoja je proglašen krivim i da je sudjelovao u pljački civila iz konvoja.
Čivčić, bivši pripadnik interventnog voda prijedorske policije, a Topola, bivši stražar u logoru Trnopolje (općina Prijedor), prema obrazloženju presude, oslobođeni su jer Tužiteljstvo BiH nije van razumne sumnje dokazalo da su počinili djela koja su im stavljena na teret.
Jasenković je napomenula da su nadležni u Centru službi sigurnosti Banja Luka znali za zločin istog dana.
| FENA | HB.org |
Vezani članci
- Ilija Cvitanović: Kad me Slavo Kukić napada, to je napredak
- Ramiz Halkić i Anel Šahinović predstavljat će Hrvate u Domu naroda
- Košarac: Vidljivo je da dva od tri konstitutivna naroda u BiH nisu zadovoljna stanjem u zemlji
- Nadbiskup Hoser: Najveći plodovi Međugorja su obraćenja
- Pogaziš popis iz '91, prekršiš Ustav FBiH i formiraš etnički čistu Vladu Kantona Sarajevo
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara