RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Ljubić: Hrvatska je predugo bila pasivna prema Hrvatima u BiH, to će se promijeniti

Napisano 09.09.2016. 19:14

U intervjuu za Dnevnik.ba nositelj liste HDZ-a RH Božo Ljubić govori o političkom položaju bh. Hrvata, odnosu službenog Zagreba prema Hrvatima u BiH, političkim odnosima unutar BiH, ali i o svojoj političkoj konkurenciji u 11. izbornoj jedinici na izborima za Sabor RH.


Koje su glavne politike za koje ćete se zalagati kao zastupnik u Saboru RH?

Prvenstveno namjeravam zastupati interese onih u ime kojih sam se kandidirao i onih koji su me izabrali a to su Hrvati izvan Hrvatske. Kao Hrvat iz Bosne i Hercegovine, kao predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, dakle kao politički predstavnik Hrvata iz BiH prvenstveno namjeravam zastupati interese Hrvata iz BiH. U tom smislu sam u tekućem vrlo kratkom mandatu pored rasprava o svim pitanjima koja su se ticala Hrvata iz B i H, organizirao vrlo uspjelu tematsku sjednicu Odbora za Hrvate izvan Hrvatske uz sudjelovanje predstavnika svih klubova zastupnika u Saboru, Ureda Predsjednice, Ministra vanjskih poslova, predstavnika znanstvenih instituta i crkve kako iz Hrvatske tako i BiH, te braniteljskih udruga  iz BiH. Sa zadovoljstvom mogu reći da su svi sudionici pozitivno odgovorili na moje izlaganje koje je sadržavalo presjek političkih odnosa u BiH i položaj Hrvatskog naroda kao i zaključke. Glavni zaključak je bio da se na plenumu Sabora otvori rasprava o Hrvatskom pitanju u BiH, s ciljem da nakon provedene rasprave Sabor zaduži sve institucije RH da rade na realizaciji mjera potrebnih da se osigura hrvatska ravnopravnost u BiH te ekonomski održiv ostanak Hrvata na svojim ognjištima. Pripremio sam i Deklaraciju koja je trebala biti uvod u raspravu na Saboru. Nažalost naprasno raspuštanje Sabora je prekinulo ovaj proces želim vjerovati samo odgodilo. Najbolja garancija da će to biti nastavljeno je izbor odgovarajućih zastupnika u Sabor i parlamentarna većina HDZ.

Kao prvi na listi za XI izbornu jedinicu i kao aktualni zastupnik i predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske namjeravam nastaviti ono što sam i započeo. Cjelokupnu hrvatsku dijasporu uključiti u društveni, politički i ekonomski život naše domovine, država BiH i Hrvatske.

Insistirat ću da se prava hrvatskih manjina u susjednim državama riješe po istom modelu kako je Hrvatska riješila pitanje svojih manjina.

 

Kakva treba biti uloga službenoga Zagreba u borbi bh. Hrvata za jednakopravnošću?

Hrvatska treba kao članica EU i NATO te kao potpisnica Daytona inzistirati da se Bosna i Hercegovina uredi na principima i programu Hrvatskog narodnog sabora BiH i Rezolucije EU parlamenta „principima decentralizacije, federalizma i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda“. Za početak Hrvatska treba zahtijevati uključenje u Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH na što kao potpisnica i jamac Daytona ima pravo, tim više što je mirovni sporazum iz Daytona prekršen, nametnutim promjenama visokih predstavnika na štetu Hrvata.

Mjerama ekonomske politike; beskamatnim kreditima HBOR-a i EU fondovima potaknuti investiranje, zapošljavanje  i ostanak Hrvata u BiH. Nastaviti Potporu znanstvenim, zdravstvenim i kulturnim institucijama Hrvata u BiH. U jedinstvenom Zakonu o braniteljima RH regulirati status hrvatskih branitelja iz BiH.

Zastupljenost tema Hrvata iz BiH izvan Hrvatske u javnim elektronskim medijima RH treba biti u svim programima i svakodnevno, posebice u informativnim emisijama. Važna je i obrana istine o domovinskom ratu i zaštita hrvatskih branitelja od selektivnog, nacionalno i politički motiviranih progona za ratne zločine, posebice obrana od optuživanja čitavog naroda za tzv. „udruženi zločinački pothvat“.

 

Zbog čega se i danas u hrvatskoj javnost sa ''zadrškom'' govori o hrvatskoj izbornoj jedinici u BiH, a posebno o trećem entitetu?

Zapravo Hrvatska je predugo imala pasivan odnos kad je u pitanju Bosna i Hercegovina općenito a posebice kada je položaj Hrvatskog naroda u pitanju. Je li razlog tome bila neutemeljeno nametnuta stigma tzv. „istočnog grijeha“ miješenja u unutarnje odnose u BiH, gdje najveću odgovornost snosi predsjednik RH u dva mandata Stjepan Mesić, koji je svoju političku platformu gradio napadajući predsjednika Tuđmana i njegovu politiku prema BiH te dodvoravajući se političkom Sarajevu, stjecao poene u dijelu međunarodne zajednice. S druge strane, nakon Tuđmana, zapravo nije niti bilo lidera u Hrvatskoj koji je imao dimenziju strateškog promišljanja dugoročnih hrvatskih državnih i nacionalnih interesa. Nadam se da će dolaskom Andreja Plenkovića na čelo Vlade i našim radom  u Saboru u sinergiji s politikom Hrvatskog narodnog Sabora biti kraj tom „nemiješanju“. Hrvatska se mora miješati, EU se mora miješati ako želi na svojim granicama stabilnu državu i hrvatski narod u njoj kao suveren tvorbeni element. Zapravo i moje kandidiranje kao predvodnika liste za XI izbornu jedinicu na prijedlog predsjednika HNS-a dr. Čovića i prihvaćanje prijedloga od strane Andreja Plenkovića je signal da će se stanje u BiH mijenjati u sinergiji politike Zagreba u skladu s programom i ciljevima Hrvatskog narodnog sabora BiH (oni su sadržani u Deklaraciji HNS-a) i Rezolucije EU parlamenta.

 

Smatrate li da dvoentitetska BiH sa sadašnji Izbornim zakonom, dugoročno gledano, može opstati?

Ne, kao samoodrživa država. Zapravo BiH do sada opstaje i kako-tako funkcionira samo zahvaljujući snažnom involviranju međunarodnog čimbenika u političkoj, financijskoj i vojnoj sferi. Dokaz je još uvijek Ured visokog predstavnika i PIC kao jedini istinski suveren u BiH.

Sve su češća upozorenja političkih analitičara da je možda konačan cilj aktualnih političkih procesa u zemlji stvaranje BiH kao države dva konstitutivna naroda, u kojoj bi Hrvati postali nacionalna manjina. Vaš stav?

Ako je to cilj onda će rezultat biti raspad države, priključenje dijelova susjednim državama te stvaranje jedne  mnogo manje države u dijelu BiH, koja bi se možda mogla zvati Bosna. Na miran način? Čisto sumnjam. Zato ako itko ima takav cilj, treba od njega odmah odustati. Legitimni politički predstavnici tri tvorbena naroda BiH, trebaju sjesti, ako treba i uz pomoć međunarodne zajednice, i odgovorno i u dobroj vjeri i namjeri pristupiti dogovoru oko moguće BiH. Ovaka zasigurno nije moguća. Nije moguća niti bez Hrvata kao ravnopravnog konstitutivnog/tvorbenog naroda bar ne u ovim granicama.

 

Kako gledate na svoju konkurenciju u 11. izbornoj jedinici, posebice na listu g. Glasnovića?

Uvažavam sve osobnosti na svim listama pa i osobu Željka Glasnovića. Legitimno je da se svako kandidira. Ono što je problem s listom koju vodi general Glasnović, nije sama kandidatura već način kampanje, difamacije, laži, izmišljotinje, na račun liste HDZ najviše prema meni kao nositelju liste. O lažima koje su na moj račun iznesene pisao sam u demantiju koji je vaš portal, čini mi se objavio i ne bih više o tome. Uslijediti će i jedna sudska tužba, ne prema  generalu Glasnoviću već jednom drugom. Ono što ja zamjeram generalu Glasnoviću je to što je dopustio da se njegova časna vojna karijera i neporecive ratne zasluge sada koristi, htio on to ili ne, za podjele unutar najzdravijeg tkiva hrvatskog naroda, hrvatskih branitelja. Razvidno je ,na osnovu njegovih istupa da on ne poznaje političke prilike u BiH pa prema tome ne može zastupati niti rješenja. Da poznaje političke prilike zar bi se onda udružio u ovoj kampanji sa strankama i pojedincima koji su samo prije 5 godina bili instrument velikobošnjačke dominacijske politike negiranja hrvatskog izbornog legitimiteta. Da poznaje odnose i prilike zar bi prije tri godine, kao prvi potpisnik podržao tzv. predsjednika Federacije Živka Budimira koji je imenovao  „Vladu Federacije“ uključujući i famoznog ministra Heleza, koji je rezao prava hrvatskih branitelja. Ili su zapravo njegove političke procjene kronično pogrešne? Bilo kako bilo to ga ne kvalificira  za dobrog zastupnika. Rado ću se susresti s „feldmaršalom“ Glasnovićem (tako smo se međusobno pozdravljali u Saboru) ali kao s gostom  u saborskom kafiću.

 

U svjetlu aktualnih političkih procesa u BIH, što treba biti osnovna politika stranaka Hrvatskog narodnog sabora u sljedeće dvije godine (do izbora 2018.g.)

Odmah nakon lokalnih izbora treba staviti na stol svih nadležnih institucija Izborni zakon. Dogovoriti i u PS B i H usvojiti izmjene koje će omogućiti izbor članova Predsjedništva sukladno legitimnoj volji tri konstitutivna naroda. Izmjene izbornog Zakona i Ustava ako treba glede konsituiranja Doma naroda Federacije i Vijeća naroda RS da se omogući i Hrvatskom narodu potpuni etnički legitimitet u ovim etničkim domovima. Izmijeniti zakone o vladama entiteta i uvesti slične instrumente zaštite legitimnih interesa     konstitutivnih naroda na način sličan onome u Vijeću ministara, tj da za svaku odluku treba najmanje jedna trećina predstavnika svakog konstitutivnog naroda. Regulirati način  odlučivanja u domu naroda PS BiH tj. da za svaku odluku iz nadležnosti Doma , pored natpolovične većine treba i većina u svakom klubu naroda  Vijeće ministara potvrđivati u obadva doma.Sljedeći korak svakako treba biti dogovor oko korjenite reforme koja će uključivati novu pravedniju i racionalniju administrativno teritorijalnu strukturu. Nisam siguran da će to biti moguće u sljedeće dvije godine. Ako me demantiraju rezultati biti ću sretan.

Dnevnik.ba


Nema komentara

Anketa

Ustavi