Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9897
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Mladen Mišurić Ramljak: Kiseljak ulagače privlači vrlo jednostavno - bez dugih razgovora, pregovora i sastanaka

Mladen Mišurić Ramljak: Kiseljak ulagače privlači vrlo jednostavno - bez dugih razgovora, pregovora i sastanaka

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 13.06.2016. 18:37

Općina Kiseljak smatra se jednim od uspješnijih u Županiji Središnja Bosna ali i Federaciji BiH. U samoj Općini nezaposleno je oko dvije tisuće stanovnika što je na kompletan broj kiseljačkog pučanstva brojka koja još uvijek nije alarm za uzbunu.

Na čelu Općine Kiseljak već 12 godina je Mladen Mišurić Ramljak s kojim smo razgovarali o trenutačnom stanju u Kiseljaku, gospodarstvu, ulaganjima stranaca i razvoju Općine Kiseljak koja iz dana u dan postaje gospodarski div Lepeničke doline. Samo u prošlom tjednu, u jednom danu, otvorena su tri gospodarska projekta – Prodajno-servisni centar kiseljačkih poduzetnika “Automerc Škoro”, potom hladnjača za jagodičasto i bobičasto voće te prva suvremena zdravstvena poliklinika.

Općina Kiseljak se često spominje kao „raj za investitore“. Na otvaranju hladnjače za jagodičasto i bobičasto voće, belgijski je ulagač rekao: „Dođite u Kiseljak da biste vidjeli kako se privlače investicije.“ Što je Vaš recept?

Općina Kiseljak je kroz sve ove godine ulagače privlačila vrlo jednostavno – bez dugih razgovora, pregovora i sastanaka. Ono što znamo da možemo uraditi to im i predstavimo, ma kako to za neke veće zajednice izgledale male investicije. Dok sam na čelu jedinice lokalne samouprave, Općina Kiseljak si je postavila nekoliko ciljeva i podrobno razmotrila resurse kojima raspolaže. Jedan od tih bio je i prostorni plan Općine Kiseljak. Temeljem tog plana definirali smo različite zone – šumske, poljoprivredne, sportsko-rekreativne, građevinske i one najvažnije gospodarske odnosno radne zone. Izradili smo urbanistički plan Kiseljaka kao i nižih središta tj. Naselja ( Brnjaci, Lepenica, Brestovsko, Gromiljak i Bilalovac) te na temelju tog nastavili s detaljnim prostornim planovima - onim regulacijskim te jasno definirali što se smije graditi – površinski, arhitektonski. U jednom trenutku realizacije tih planova, građanima je bilo jako teško prihvatiti kako na vlastitim zemljištima ne smiju izgrađivati objekte po “slobodnoj procjeni” nego da svaki novoizgrađeni objekt mora biti u skladu s prostornim planom Općine.

Slična je situacija i s gospodarskim – radnim zonama. Imali smo raznih ponuda, nedavno nam je tako ponuđena tvornica izolacijskih materijala, prljava industrija kamene vune i bez obzira na primamljivu ponudu od 500 novootvorenih radnih mjesta, odbili smo. Na taj način bismo nepovratno izgubili široki prostor za život u najširem smislu te riječi.

Gospodarstvo Kiseljaka živi na poljoprivrednoj djelatnosti i nemamo prostor za megalomanske industrijske zone nego forsiramo mala obiteljska gospodarstva. Nedavno smo potpisali ugovor o prodaji općinskog zemljišta u mini radnoj zoni – tzv. stara ciglana i kroz sljedeća dva mjeseca počinje izgradnja pogona za preradu drva, drvnih panela i ploča a do konca godine investitor planira otvoriti i proizvodni pogon metalnih konstrukcija. U ovom slučaju javlja nam se problem kadrovske naravi – uskoro počinje prekvalifikacija kadrova koji će svoja radna mjesta imati upravo u toj tvornici. Ciljna skupina prekvalifikacijskog procesa uglavnom su mladi ljudi ugostiteljskih zanimanja koji će dobiti mogućnost zaposlenja u toj tvornici. Glavnina mladih osoba u Kiseljaku ostaje. Mi nismo u stanju iseljavanje u potpunosti spriječiti ali svakako da na taj trend djelujemo preventivno.

Općina Kiseljak u zadnjih godinu-dvije dana posebno je zanimljiva glede kupovine zemljišta stanovništvu Bliskog i Srednjeg Istoka. Međutim, čini se kako arapsko stanovništvo ipak nije na taj način investiralo u Kiseljak?

Općina Kiseljak ne vidi nikakav gospodarski potencijal u izgradnji petnaestak privatnih kuća za odmor koje će biti opasane velikim zidovima, zaštitarima itd. Ako netko želi razviti turistički potencijal onda nema potrebe za takvim getoiziranjem i onda imamo situaciju s arapskim stanovništvom koje po BiH kupuje zemljišta preko fiktivnih tvrtki a kako mediji pišu i fiktivnih brakova. Sama Općina Kiseljak je uvijek raspoložena za različite investicije, međutim, u ovim eventualnim od prodaje zemljišta arapskom stanovništvu, nemamo nikakvu dugoročnu ekonomsku korist i zbog tog ih ne smatramo povoljnim.

Možemo li očekivati kompletnu obnovu hotela Dalmacija?

Općina Kiseljak osam je godina vodila besmislenu pravnu bitku s vlasnicima hotela Dalmacija glede zemljišta. Vlasništvo Općine Kiseljak je i ranije bio Zavod za gastroenterologiju i to nikad nije bilo predmetom privatizacije niti ćemo ga kad privatizirati. Nas zanima razvoj banjskog turizma jer je Kiseljak godinama poznat kao banjsko-turističko lječilište i u hotel Dalmacija polažemo mnogo nada – postoji mogućnost za otvaranjem radnih mjesta ali i ulaganjima u domaću proizvodnju hrane. Sve ovo što smo do sad radili na javnoj infrastrukturi vodi ka tom cilju – uređenje parkova i šetnica, samo su preduvjeti vraćanja tog banjsko-turističkog duha Kiseljaku. Pokrenuli smo pitanje revizije privatizacije hotela Dalmacija budući da su pravosudni organi utvrdili kako je sama privatizacija urađena na temelju krivotvorene javne isprave, zemljišno-knjižnog izvatka izdanog od neovlaštenih osoba te na koncu upisane nepostojeće katastarske površine koja ne odgovara stvarnom stanju. Zahvaljujući upravom ovim dokazima, Općina je dobila spor.

Što je najveća prepreka razvoju općine Kiseljak?

Što se tiče javnih prihoda i njihove pravedne i ravnomjerne raspodjele, uvažavajući pritom činjenicu kako postoje općine koje moramo financirati jer se moramo na neki način solidarizirati, Općina Kiseljak je zakinuta kao i sama Srednjobosanska županija.

Od uspostave zajedničkih institucija u Federaciji BiH, 1999. vijećnici iz SDP-a i SDA, Dan Općine Kiseljak ne priznaju te se ne pojavljuju na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća. Hoće li i ove godine biti tako?

Apsolutno se ništa neće promijeniti. Bili smo na tragu konačnog rješenja o određivanju dana općine ali pokretanjem ocjene ustavnosti o utvrđivanju dana općine, proces je zaustavljen. Ustavni sud FBiH donio je presudu kako se ne krše prava bošnjačkog naroda ali kako je grb same Općine neustavan budući da na njemu nema simbola srpskog naroda što je ispravljeno u vrlo kratkom razdoblju. Inače, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV prvi put spominje dio naselja u Općini Kiseljak, riječ je o mjestu Rotilj u naselju Bilalovac kada je darovnicom 1244. darovao posjede u istoimenom mjestu.

Što će posebno obilježiti ovogodišnje održavanje Dana općine Kiseljak?

Siguran sam da će to biti svečano otvaranje replike spomenika poginulim borcima austro-ugarskim vojnicima 1868. u Klokotima (mjesto u sastavu naše općine) koji je podignut 1904. godine i preživio sve do uspostave komunističkih vlasti kada je preko noći maknut iz današnjeg parka generala Filipovića. Osim tog spomenika, uskoro kreće i obnova partizanskog groblja kao i izgradnja zajedničke spomen kosturnice. Osim toga, važno je pored rekonstrukcije parka generala Filipovića, izdvojiti i izgradnju tematskog parka uz rijeku Lepenicu posvećenog raznim umjetnicima, od jednog od najvećih hrvatskih pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića pa do “meštra od sevdaha”, Joze Penave.

U tijeku je izgradnja Caritasovog doma za stare i nemoćne. Bit će to prvi takav u Lepeničkoj dolini. Koliko je sama Općina Kiseljak sudjelovala u projektu?

Donijeli smo odluku po kojoj se kod izgradnje Caritasovog doma, ulagači, oslobađaju svih troškova samog postupka – građevna parcela i kanalizacija a pristupni put je također financirala Općina u skladu s mogućnostima našeg proračuna. Caritasov dom svakako je važan kako za treću generaciju naših sugrađana i stanovnika Lepeničke doline tako i za mlade osobe jer će u njemu biti tridesetak novootvorenih radnih mjesta.

Dnevnik.ba