• Povratničke tegobe Hrvata (228452)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (174314)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (104142)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (99055)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9980
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Mostar: Uzrok agresivnosti kod mladih najčešće u obitelji, školama i vršnjacima

U organizaciji SOS Dječja sela BiH danas se u Mostaru održala javna tribina pod nazivom "Kako pomoći agresivnoj djeci i mladima", na kojoj je bilo riječi o uzrocima, posljedicama i prevladavanju agresivnosti kod djece i mladih.

Tom prilikom pedagoginja u SOS obiteljskom centru Mostar Edita Pajić izjavila je za Fenu kako se svake godine 19. studenoga obilježava Dan borbe protiv nasilja nad djecom i među djecom, te kako je ove godine u povodu obilježavanja spomenutog datuma izabrana tema agresivnost, odnosno što je potrebno uraditi kako bi se spriječila agresivnost među djecom i omladinom.

"Smatramo kako je agresivnost kod djece i mladih problem s kojim bi se trebalo baviti cijelo društvo, i to ne samo jedan dan u godini, već svaki dan", kazala je Pajić, dodavši kako svatko tko radi s djecom može vrlo lako prepoznati agresivnost ako ona postoji, ali potrebno je prepoznati uzroke te agresivnosti.

Po njezinim riječima, oni se najčešće nalaze u obitelji, a tek nakon toga u školama i među vršnjacima.

Posljedice nasilja u obitelji mogu biti različite. One se mogu manifestirati kao uplašenost, zbunjenost, osjećaj krivice, tjeskoba, bijes ili povišena aneksioznost u socijalnim interakcijama, kazala je pedagoginja Edita Pajić.

Bljesak