• Povratničke tegobe Hrvata (217444)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168835)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97547)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95826)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9920
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Novca sve manje: Osobna potrošnja u BiH smanjena na minimum

Stanovništvo u BiH je ekonomski iscrpljeno i novca za osobnu potrošnju sve je manje.

Sama BiH je, prema podacima Međunarodnoga monetarnog fonda, prošle godine imala ekonomski rast od mizernih 0,7, dok je kreditni rast iznosio jedva jedan posto. Osobna potrošnja je smanjena na minimum.

Sve manje novca

Prema podacima Centralne banke BiH u BiH nije nikad bilo više bankovnih kartica. Prošle godine ta brojka je bila 1,93 milijuna ili 43.213 kartica više u usporedbi s 2013. Istodobno, ukupna vrijednost transakcija je iznosila oko 7,17 milijardi maraka i manja je za 7,5 milijuna maraka u odnosu na 2013.

Prosječan godišnji promet po jednoj kartici je u 2014. godini iznosio 3713 maraka i za 89 maraka je manji u odnosu na 2013., kad je iznosio 3802 marke što također govori o tome kako stanovništvo BiH ima sve manje novca i sve je štedljivije iako se banke trude privući sve više klijenata, bankomata i POS uređaja.

Još gora je situacija kad govorimo o podizanju gotovoga novca ili kupnji u inozemstvu. Prošle godine naše stanovništvo je preko kartica potrošilo 374,8 milijuna maraka ili 68,7 milijuna maraka manje nego 2013. godine kad su potrošili 443,6 milijuna maraka.

Na dnu Europe

Prema podacima MMF-a i EUROSTAT-a, naša zemlja je po osobnoj potrošnji i životnome standardu na samom začelju Europe.

Potrošnja se smatra glavnim pokretačem ekonomskog rasta, no nju bi trebali pratiti i povećanje (industrijske) proizvodnje, zaposlenosti, plaća, a ekonomija (BDP) bi trebala rasti najmanje pet posto godišnje, dok se za ovu godinu planira povećanje za dva posto u odnosu na prošlu kad je taj rast bio, kako rekosmo 0,7 posto.