• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (162303)
• Povratničke tegobe Hrvata (161883)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (93401)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (88724)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9574
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Obilježena 400. obljetnica od tiskanja prve knjige u Bosni i Hercegovini

Obilježena 400. obljetnica od tiskanja prve knjige u Bosni i Hercegovini

Franjevački samostan Svetih apostola Petra i Pavla u Tuzli bio je u srijedu 8. lipnja domaćin obilježavanja 400 obljetnice od pve tiskane knjige u BiH na narodnom jeziku – „Nauk krstjanski za narod slovinski“. Njezin autor je znameniti bosanski franjevac fra Matija Dovković koji je knjigu tiskao 1611. godine u Veneciji.

Ova vrijedna obljetnica dio je neizbrisive povijesti koja nas ove godine na poseban način podsjeća na početak opismenjavanja ljudi u BiH. „Bosanskohercegovačka kultura, ako je danas uopće moguće govoriti o njoj u suvisloj jednini s obzirom na nepostojanje koherentne kulturne samosvijesti, nema u ovoj, 2011. godini, većih datuma nego što su ova dva: pola vijeka od Andrićeve Nobelove nagrade za književnost, i četiri stoljeća od Divkovićeve prve štampane knjige na narodnome jeziku“, napisao je ugledni bosanskohercegovački pisac i novar Ivan Lovrenović o fra Matiji Divkoviću i Nauku Krstjanskome.

Fra Marijan Karaula, vikar provincije Bosne Srebrene tijekom svečane akademije pokušao je dočarati posjetiteljima višednevno putovanje u neizvjesnost jednog bosanskog franjevca prije četiri stoljeća. „Pisanjem i tiskanjem prve knjige na narodnom jeziku jednog autora iz Bosne i Hercegovine zakopao je fra Matija temelje književnosti u našoj zemlji i odigrao vrlo važnu ulogu u vjerskom i kulturno – povijesnom smislu u višestoljetnom životu Hrvata – katolika s ovih prostora. Fra Matijino značenje za kulturu je neizmjerno“, rekao je Karaula.

U povodu ovog velikog jubileja, u Galeriji „Kristijan Kreković“ postavljena je izložba 8 sakralnih slika koje psjeduje tuzlanski samostan, a koje su, osim jedne, sve nedavno restaurirane i pokazane posjetiteljima. Slike su stare po nekoliko stoljeća, nešto su mlađe od Nauka krstjanskog, ali svakako korespondiraju s vremenom fra Matije Divkovića.

Ivica Kovačević i Anreao Đakula posjetiteljima su interpretirali posvetu Fra Matije iz prve tiskane knjige i pjesmu Nikole Miličevića „Fra Matija Divković 1611.“

Svečanu akademiju glazbom su uveličale Đenana i Jasmina Šehanović te zbor Iuventus Salinarum pod ravnanjem Zlatka Špoljarevića.

Tijekom proslave Petrova u Tuzli do kraja lipnja u Tuzli će u Franjevačkom samostanu biti priređeno još niz kulturnih događaja, među kojima su i 9. lipnja Koncert bugarske srednjovjekovne pravoslavne glazbe na kojem će nastuputi Bugarski muški pravoslavni zbor – Hor „Bulgaria, a 10. lipnja večer Opernih arija.

Tuzlarije.Net