• Povratničke tegobe Hrvata (212138)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168391)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97266)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95370)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9902
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Opći izbori u BiH bez promjene Ustava

Redoviti opći izbori u BiH održat će se u listopadu ove godine bez obzira hoće li biti provedena presuda “Sejdić – Finci” koju je 2009. donio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Formalno-pravno, Središnje izborno povjerenstvo može službeno do 8. svibnja, kada je zadnji rok, raspisati izbore iako se Ustav BiH ne promijeni u svjetlu te presude.

Podsjećanja radi, presudom je naložena izmjena ustavnih odredbi kako građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda ne bi bili diskriminirani i imali bi pravo biti kandidirani i birani za člana Predsjedništva BiH.

U najkraćem, presudom se zahtijeva da se iz Ustava izbace odrednice da se jedan Srbin bira iz Republike Srpske, a Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH. Provođenje presude je, uz uspostavu mehanizma državne koordinacije, uvjet da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala s EU-om 2008. godine bez čega je nemoguće predati aplikaciju za članstvo u Europskoj uniji.

Kako doznajemo, šefovi stranaka koje čine većinu u Parlamentu BiH (SDP, SNSD, SBB, HDZ i HDZ 1990.) namjeravaju se okrenuti uspostavi mehanizma koordinacije, što podrazumijeva jednu adresu i jedan glas države prema EU-u, i to po svaku cijenu, makar vlasti dva entiteta sklopili i neke nevidljive ‘dealove’.

Računa se da bi time mogli steći naklonost Bruxellsa, prije svega kada je riječ o dobivanju sredstava iz fondova IPA 2 EU-a za razdoblje do 2020. godine, a u godišnjem iznosu od oko 80 milijuna eura.

Prema nekim izvorima, takvi signali i poruke već su upućeni u sjedište EU-a uz objašnjenje da zbog ukupne političke situacije i činjenice da je ovo izborna godina u BiH, provođenje presude “Sejdić – Finci” može sačekati.

Hoće li EU na ovo pristati, još nije poznato ni diplomatskim krugovima u BiH, pogotovo vodećim bh. političkim strankama. Njihova namjera je praktične naravi – u izbornoj godini treba pokazati da ih EU nije otkačio. S druge strane, svaki euro koji dođe u državni i entitetske proračune značit će plus vladajućim strankama kod vrbovanja birača.

Najavljuje se, istina još neslužbeno, da će se u idući ponedjeljak održati sastanak šefova stranaka parlamentarne većine u Federaciji (SDP, HDZ, SBB i HDZ 1990.) na čijem bi dnevnom redu bila samo jedna točka – provođenje presude “Sejdić – Finci”. To bi trebalo biti uvod u novi razgovor kojem bi, osim stranačkih predsjednika Zlatka Lagumdžije (SDP), Dragana Čovića (HDZ), Martina Raguža (HDZ 1990.) i Fahrudina Radončića (SBB), sudjelovao i Milorad Dodik (SNSD). Još ranije su oni iz igre izbacili SDA i SDS i od tada, isključivo na zahtjev međunarodne zajednice, šefovi tih stranaka Sulejman Tihić (SDA) i Mladen Bosić (SDS) sudjeluju u razgovorima.

Naši izvori, bliski vladajućim strankama u FBiH, kažu da od sastanka u ponedjeljak ili “neki drugi dan” ne treba puno očekivati. Stavovi su zakovani, a u međuvremenu je SBB priopćio da izlazi iz parlamentarne većine, HDZ je okrenuo leđa SDP-u, a HDZ 1990. je poručio da nema namjeru “vrtjeti se u krug”.

Radi se o tome da u Federaciji više ne postoji čvrsta parlamentarna većina i da je s početkom izborne godine svatko krenuo na svakog i da se sredstva više neće birati.

To upućuje i na zaključak da će stranačka izborna kampanja biti ne samo žestoka, nego i najprljavija od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine. Svima je jasno da se izbori ne smiju prolongirati, da to uostalom neće dopustiti ni SAD ni EU, bez obzira na njihove ranije poruke da izbore u ovogodišnjem listopadu neće priznati ako ne bude provedena presuda “Sejdić – Finci”. Priznat će ih u “ograničenoj mjeri”, ostavljajući Bosni i Hercegovini da bude jedina država koja diskriminira svoje građane.

Prema jučerašnjim informacijama koje smo dobili, HDZ neće odustati od svojih zahtjeva da dobije čvrsta jamstva ostalih stranaka i međunarodne zajednice da će dobiti mjesto člana Predsjedništva BiH iz FBiH koje umotava u priču da se više ne smije dopustiti da hrvatskog člana Predsjedništva BiH biraju Bošnjaci. Tu je sve zapelo jer takva jamstva nitko ne može dati s obzirom da nije u stanju biračima narediti koga će birati.

SDP je čvrsto na stanovištu da je Federacija jedna izborna jedinica, a SBB insistira na neizravnom izboru dva člana Predsjedništva BiH u Parlamentu što bi, s obzirom na odnos snaga i međustranačke tajne igre i dogovore, zapravo unaprijed odredilo članove Predsjedništva države. Već se u političkim krugovima u Sarajevu i Mostaru priča da su ta mjesta namijenjena Draganu Čoviću i Fahrudinu Radončiću.

Priča se i da bi u toj i takvoj situaciji Lagumdžija došao na funkciju predsjedatelja Vijeća ministara BiH. Oni računaju da bi potpis na briselski dogovor od 1. listopada, po kojem će izbori biti izravni u čitavoj državi, mogao biti poništen. Međutim, SDA svojim stavovima mrsi konce ovom tajnom dogovoru.

Kako doznajemo iz naših izvora u međunarodnoj zajednici, SAD i Njemačka, kao europska lokomotiva, čekaju što će biti idućeg tjedna i onda će se ozbiljno i oštro uključiti u raspetljavanje bh. čvora.

Bljesak