• Povratničke tegobe Hrvata (210305)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168219)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97156)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95129)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9901
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

"Oteto djetinjstvo" otkriva sudbinu ramske djece poslane na prehranu u Zagreb

Pavao Crnjac, autor je dokumentarnog filma „Oteto djetinjstvo", koji se ovih dana pormovira u Zagrebu, a koji govori o sudbini 686 djece iz Rame koja su tijekom Drugog svjetskog rata završila u Zagrebu ''na prehrani''.

Crnjac je, naime, bio započeo tragati za svojim nestalim ujakom Ivom Papak davne 1970. godine kako mu je pripovijedala baka Ruža.

Ali tragajući za podacima o njemu je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu otkrio Kartoteku djece sa 28 000 imena. U njoj je pažljivim čitanjem pronašao 686 kartica s imenima i prezimenima djece iz Rame na prehrani u Zagrebu.

Na karticama su ispisani osnovni podaci djece: ime i prezime, ime oca, godina i mjesto rođenja, dolazak u Zagreb i adresa obitelji kod koje su bili smješteni.

Tragom tih zapisa autor je obilazio Hrvatskom i BiH te tražio adrese preživjelih. Tako je pronašao 23 sudionika, koji su nekad bili djece na prehrani iz Rame, a danas žive u svojim obiteljima u visokoj starosti. S tim ljudima je vođen razgovor koje je pažljivo snimio snimatelja Pavao Vranjican. Razgovori su dirljivi do suza.

U svom životu ti ljudi nose uspomene i traume iz djetinjstva koje su nastala nakon stravičnog ubijanja što su učinili četnici, paljenja kuća i cijele imovine. Djeca su spašena u dva transporta. U prvom je bilo od 18. listopada 1942. preko 400 djece a u drugom od 15. travnja 1943. bilo je preko 150 djece koji su se spašavali od gladi i golotinje koja je nastala dolaskom partizana poslije bitke za Prozor.

Okupljanje i prijevoz djece organizirala je tadašnja hrvatska vlast na čelu s narodnim zastupnikom Nikolom Kovačević i povjerenicima dviju općina Šćit i Prozor.

Prijem djece u Zagrebu obavilo je Ministarstvo udružbe i Caritas zagrebačke nadbiskupije. Budući da je Zagreb bio prepun djece, vladala je humanitarna kriza, dječji domovi su bili prepuni, u spašavanju djece učinio je odlučujući korak nadbiskup Alojzije Stepinac.

On je pozvao župnike iz okolnih dekanata Zagreba da po župnim Caritasima prime djecu i raspodjele ih po imućnijim katoličkim obiteljima. Akcija spašavanja djece je uspjela. O tome govore brojke da je od 686 djece većina spašena a samo 13 umrlo i 12 nestalo. Ostali su se nakon dolaska komunističke vlasti vratili svojim kućama ili su bili smješteni po učeničkim domovima.

Film je građen na temelju autentičnih obiteljskih i povijesni fotografija, zemljopisnih karata, dokumenata, kao i grafikona.

U središtu filma je 686 djece koji su poslije četničkog pokolja u Rami 1942. godine spašeni od ostatka rata i od gladi.

Dnevnik.ba