RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Pehar: Proces priključenja ne može biti uvjetovan jačanjem ustavnog centralizma na štetu federalističkih načela Ustava BiH

Napisano 20.01.2015. 12:35
Dražen Pehar

- Smatram pogrešnim pretpostavku da će novi pristup Europske unije prema BiH, poznat kao njemačko-britanska inicijativa brzo donijeti rezultate posebno u području na koje se izravno odnosi, a riječ je prije svega o gospodarstvu te o širem društveno-pravnom okviru za obnovu BiH-gospodarstva u cjelini, kaže u izjavi za Hrvatski Medijski Servis prof.dr Dražen Pehar, suradnik Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Profesor Pehar slaže se da bi, u nekome smislu, poboljšanje ekonomije u BiH donijelo neizravnu dobrobit i za političke odnose, odnosno, za spremnost domaćih aktera da opuštenije razgovaraju o političkim temama koje opterećuju unutarnje odnose. No, i to, kaže, treba uzeti s rezervom.

-Do sada je pristup EU prema unutarnjim odnosima u BiH više štetio nego pomagao. Zapravo je, u nekoliko navrata, EU djelovala kao destabilizator odnosa u BiH. Događalo se to uvijek onda kada je EU nastojala promijeniti ustavni okvir u BiH kroz neutemeljenu tvrdnju da BiH, u postojećem pravno-ustavnom okviru, ne može postati članicom EU, ili ne može učinkovito dogovoriti i realizirati uvjete za put priključenja EU, ističe prof. Pehar za HMS.

Jedina stvar koja je bitna za EU jest da BiH prema EU nastupi ‘s jednim glasom’, što je po mišljenju dr. Pehara, potpuno trivijalna tvrdnja. On smatra kako proces priključenja ne može biti uvjetovan jačanjem ustavnog centralizma na štetu federalističkih načela Ustava BiH.

 

Destabilizirajuća uloga EU

-Godine 2007. EU je upravo to pokušala uvjetujući potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju reformom policije, odnosno stvaranjem jedinstvenih policijskih snaga s mandatom djelovanja na području cijele BiH. U tome slučaju EU je zapravo djelovala kao destabilizirajuća sila u odnosu na BiH. Dodatno, priključivanje BiH Uniji besmisleno je pod pretpostavkom nastavka djelovanja Visokog predstavnika s Bonskim mandatom, a to djelovanje i mandat nisu stvar odnosa BiH-EU, nego odnosa na globalnoj sceni, upozorava dr. Pehar.

On naglašava da, primjerice, trenutno okončanje obnašanja dužnosti Visokog predstavnika od strane Valentina Inzka nije predviđeno. Teorijski, Inzko bi mogao postati prvi doživotni Visoki predstavnik u BiH, čime bismo, kaže dr Pehar, dobili novog Tita ili Mao Ce-tunga, figure koje nismo skloni povezati s suvremenim europskim demokracijama.

Po njegovom mišljenju potpuno je razumljiv Dodikov odnos prema dokumentu kojeg je Predsjedništvo BiH nedavno usvojilo kao načelni prijedlog izjave o odnosima s EU, koju bi, pak, trebale potpisati sve utjecajne domaće stranke.

-Dodik naprosto traži jamstvo da proces neće biti politički zloupotrijebljen, a takvo jamstvo ima pravo tražiti na temelju dosadašnjih iskustava s EU, ističe sugovornik Hrvatskog Medijskog Servisa.

 

Dvije ključne stvari

Po viđenju dr Pehara dvije su ključne stvari koje se tiču zajedničke izjave, a koje trenutno treba uzeti u razmatranje.

-Glavno je pitanje hoće li se, na osnovu izjave, moći pokrenuti proces unutarnjih političkih promjena koje bi donekle revidirale dosadašnju implementaciju Daytonskog sporazuma, koji je u velikoj mjeri išao na štetu Hrvata kao konstitutivnog naroda. Primjerice, hoće li se, na osnovu izjave, moći tražiti promjena protuustavnog i nametnutog izbornog zakona. Drugim riječima, hoće li, u ovome slučaju, jedna vanjska inicijativa moći biti iskorištena od strane nekih unutarnjih aktera ne samo da se onemogući daljnja revizija Daytonskog Ustava/sporazuma, nego da se dosadašnja nepravična, štetna, i bahata implementacija tog Ustava blokira i vrati u neki za sve strane prihvatljivi okvir? Dakle, ovo je pitanje o unutarnjoj političkoj upotrebi dotične izjave, upotrebi koja će isključivo ovisiti o kreativnosti nekih unutarnjih aktera, ističe dr. Paher.

Druga ključna stvar, po njegovom mišljenju, jest pitanje vanjske političke upotrebe zajedničke izjave.

-Naime, moguće je da izjava od strane nekih zemalja EU, a i od SAD, bude shvaćena, a onda i medijski prezentirana, kao simbolička demonstracija volje domaćih aktera da se BiH usmjeri prema euroatlantskim integracijama, uključujući i pristupanje NATO, a samim tim da se odvoji od mogućeg utjecaja Ruske Federacije. Zamislimo paralelu s Ukrajinom – prisjetimo se da je kriza ondje počela nakon što su neke unutarnje snage dobile poticaj od nekih vanjskih aktera nakon zaokreta Ukrajine prema EU, koji je shvaćen i unutar Ukrajine i od strane nekih snažnih globalnih aktera kao inherentno anti-ruski, što se onda naravno prelilo i na odnose unutar same Ukrajine, kaže dr Pehar za Hrvatski Medijski Servis.

 

Hoće li se takva eventualnost realizirati i u BiH?, pita se.

– Drugim riječima, možda ono što trenutno vidimo kao optimističan početak jednog novog odnosa između BiH i EU, odnosa koji je tobože posve depolitiziran od strane EU, ne bismo tako trebali gledati. Ni na jedno od dva prethodna pitanja nemam pouzdan i precizan odgovor. Postavljam ih naprosto kako bih upozorio na neke mogućnosti i jasnije prezentirao svu kompleksnost, konfliktnost, i zamršenost današnje međunarodne, to jest globalne politike, kaže prof.dr.  Dražen Pehar u izjavi za HMS.


Nema komentara

Anketa

Ustavi