RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Picula: U ovakvoj BiH Hrvati imaju pravo otvarati pitanje o vlastitoj poziciji u državi

Napisano 26.03.2017. 23:40

Nema zemlje članice koja u postupku pridruživanja EU nije mijenjala Ustav zbog potrebe da se integrira pravna baština Unije. To svakako čeka i Bosnu i Hercegovinu, rekao je u intervjuu za Telegram hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP). 

"To trebaju osobito osvijestiti oni koji misle da je unutar BiH moguća ona Junckerova 'carry on' opcija. Neće biti moguća niti u EU niti u BiH. Strukturne promjene su nužne i potrebne, ali u daytonskoj BiH teško su izvodive u postojećim političkim procedurama. Jedan od rječitih dokaza tome je i preduvjet EU o uspostavi tzv. mehanizma koordinacije da zemlja uopće napreduje prema idućoj razini eurointegracija. Niti od jedne zemlje prije nije se tražio sustav koji bi morao premostiti tolike unutrašnje razlike među interesnim skupinama. Sve se slabije fingira i formalni konsenzus o europskoj budućnosti zemlje", rekao je Picula.

Promjene daytonskog Ustava, veli, jedan su, ali ne jedini, test s kojim će se zemlja morati suočiti na europskom putu. 

"BiH naravno ne treba nametati rješenja izvana, ali zbog višestruko dokazane nemogućnosti dogovora sadašnjih političkih opcija u BiH od EU treba tražiti da još više pojača svoju medijaciju. U suprotnom, bojim se, kad tad će se pojaviti potreba za pravim kriznim manadžmentom međunarodne zajednice. Nešto slično tome se, nažalost, nazire u postizbornoj Makedoniji opterećenoj dubokom političkom krizom", izjavio je Picula.

Također, istaknuo je kako nije lako predvidjeti u kojem bi smjeru stvari mogle krenuti, ne samo u BiH, nego i na cijelom Zapadnom Balkanu gdje se tim zemljama s horizonta gubi skora perspektiva članstva u EU. 

"Naime, četiri od pet opcija koje je Juncker predstavio ne govore jasno o politici proširenja. Jedino posljednja opcija, federalistička, za koju smo zaključili da baš i nema neku šansu, podrazumijeva širenje. U tom kontekstu, postavlja se pitanje treba li na vrijeme ponuditi Bijelu knjigu, ne samo za buduću EU, nego i za stimuliranje promjena u BiH. Činjenica je da u ovom trenutku put zemlje prema EU može biti blokiran upravo zbog neriješenih unutarnjih problema koji proizlaze iz osebujnog Daytonskog sustava. Koliko god Milorad Dodik pokušavao srušiti Daytonsku BiH svojim provokacijama, istina je i da je on i produkt Daytonskog sustava", rekao je Picula.

Kada je riječ o toliko u zadnje vrijeme osporavanom načelu federalizma, kazao je, on bi zapravo bio korak naprijed prema modernizaciji i uravnoteženju političkog sustava BiH jer, na primjer, Republika Srpska uživa praktično konfederalni status u BiH. 

"S druge strane, hrvatsko pitanje u BiH opterećuje odnose, prije svega, u Federaciji. Apsurdno je da zauzimanje stajališta o potrebi dosljednije primjene federalnog modela u odnosu dva naroda izaziva takve oštre reakcije u dijelu države koji i nosi naziv – Federacija. Sažeto, da bi BiH prosperirala na europskom putu ne može vječno ostati u okviru dokumenta koji je zaustavio otvorene ratne sukobe kako bi ih via facti prenio u izuzetno zamršena institucionalna sučeljavanja uvijek istih političkih protagonista. Razmišljanje da se odnosi u BiH dosljednije federaliziraju ne mogu se niti na koji način usporediti s čuvenim salvetama na kojima se iscrtavala podjela BiH", izjavio je Picula.

Pojasnio je kako je federalizam načelo za integraciju, a ne dezintegraciju složene višenacionalne države. 

"Hrvati u BiH zaslužuju bolju poziciju nego što sada imaju. Političko mešetarenje unutar daytonskih meandara je omogućilo da Bošnjaci dva puta za redom biraju Hrvatima predstavnika u predsjedništvu. To je bilo legalno, ali svakako ne i legitimno. Što se tiče zahtjeva za trećim entitetom, svako negiranje federalističkih načela dosljedno će jačati ili unitarizam ili separatizam što može biti samo pogubno za BiH. Hrvati dakle imaju pravo otvarati pitanja o vlastitoj poziciji, ali ne smiju ga istodobno zatvarati lošim rješenjima, posebno onim koja je nedavna povijest deklasirala. Osim toga, konstitutivnost naroda u BiH nije negiranje građanskih prava i uskraćivanje prava drugim zajednicama na političku predstavljenost. To kažem jer sam u Europskom parlamentu i nedavno vodio polemike s onima koji misle da bi ukidanjem konstitutivnosti narodima u BiH automatski bila otvorena vrata procvatu građanskih i svih drugih prava. Tu zabludu smo već skupo platili u nekim drugim nedavnim slučajevima", rekao je Picula za Telegram.


Nema komentara

Anketa

Ustavi