• Povratničke tegobe Hrvata (210383)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168219)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97157)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95142)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9902
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Podsjećanje na Rošu-harambašu

Podsjećanje na Rošu-harambašu

Ivan Bušić-Roša (1745.-1783.), povijesna ličnost, glasoviti hajdučki harambaša, rođen je u Gorici kod Imotskog. Sa svojom družinom djelovao je u kreševskom kraju. Njega spominje Ljetopis Kreševskog samostana 1777. godine, kada je sa družinom boravio na Lopati.

Nešto kasnije Roša odlazi na karavanski put kod sela Korče, na padinama Ivan-planine, razbija taj karavan (balu), gdje je bilo i poginulih trgovaca. Kako turske vlasti ne nađoše krivca Rošu i njegovu družinu, okriviše Korčane, Kreševljake i kreševski samostan, koji plati globu u iznosu od 1.200 groša ili 580 dukata.

Rošino djelovanje u kreševskom kraju, zadnji dani njegovog života, inspiriralo je književnika Ivu Andrića da napiše pripovijetku „Ispovijed“. Prema toj pripovijetci, Roša, koji je teško bolestan, provodi zadnje dane života u Babinom dolu ispod visova Bitovnje. Njega nalazi kreševski čoban Ljoljo, koji ga smješta u jednu malu špilju. Donosio mu je vodu, hranu i stalno ga obilazio. Vidjevši da se Roša nalazi na samrti, u najvećoj tajnosti, mu iz kreševskog samostana dovodi fra Marka Krnetu, koji ga je ispovjedio. Nakon nekoliko dana Roša umire. Ljoljo ga u najvećoj tajnosti ukopava, postavlja križ i po običaju ograđuje njegov grob. Takvo spomen-obilježje Roše preživi stoljeća, sačuvaše se sjećanja na Rošu, sve do današnjih dana.

Skupina Kreševljaka, čuvara kulturno-povijesnog naslijeđa, par godina poslije posljednjeg rata istraživala je Rošino djelovanje i događanja koja su bila predmet Andrićeve pripovijetke. Na kraju je identificirana lokacija Rošinog groba, koji se nalazi na Prelovu, uži lokalitet Klupe, kuda je prolazio karavanski put koji je išao preko Kreševa, obronaka Visočice i Bitovnje, prema Hercegovini i dalje prema Primorju. Nakon toga javila se želja da se obnovi i podigne spomen-obilježje glasovitom harambaši Roši, borcu za pravdu i slobodu naroda, liku iz navedene Andrićeve pripovijetke. Radna akcija je organizirana i izvedena u kolovozu i rujnu 2004. godine. U toj akciji je sudjelovalo 17 volontera koji su dali značajan doprinos očuvanju kulturnog naslijeđa Kreševa.
Spomen-obilježje čine: metalna ograda kojom je ograđeno grobno mjesto, metalni križ sa natpisnom pločom, metalna klupa te dvije srebrene jele koje simboliziraju dvije „gorske vile“, koje čuvaju Rošu, njegov grob i sjećanja na njegova velika junaštva.

Na križu, na ploči stoji natpis:
 
Ivan Bušić - Rošo, hajdučki harambaša (1745.-1783.)
Povijesna ličnost i lik Andrićeve pripovijetke „Ispovijed“.
Borac za pravdu i slobodu naroda. Počivao u miru Božjem.

Klupe, 29.IX.2004. g.              Ljubitelji i čuvari kulturne i povijesne baštine Kreševa

Dan podizanja spomen-obilježja vezan je za blagdan sv. Mihovila (Miholjdan), u narodu poznat kao svetac „domišljak“, inače je i „težački svetac“, kao i vrijeme i termin kada se hajdučka družina rastaje i odlazi na zimovanje, kod svojih jataka, kod svog naroda. To je bio i zadnji dan kada stočari, čobani, napuštaju planinske pašnjake, te se vraćaju svojim domovima. Tako se rastaju i čobani i hajdučke družine, koje su preko ljeta drugovali po planinama i bili njeni stanovnici.

Od obnove i podizanja Rošinog spomen-obilježja prošlo je više godina, a kako nije bilo prigode da se organizirano pohodi, ožive i evociraju sjećanja na glasovitog hajdučkog harambašu Rošu i lik Andrićeve pripovijetke „Ispovijed“, te o povijesnim događanjima kada je Roša djelovao ovdje, u kreševskom kraju, spomen-obilježje su obilazili pojedinci, planinari, lovci, ljubitelji kulturnog i prirodnog naslijeđa, te poštovaoci  lika i književnog rada pisca Ive Andrića, za kojeg su Fojnica i Kreševo bili i ostali „neiscrpljivi majdan“ književnih inspiracija.

U godini obilježavanja 120. obljetnice rođenja književnika i nobelovca Ive Andrića kod skupine ljubitelja i čuvara kulturno-povijesnog naslijeđa i štovatelja Andrićevog književnog rada javila se želja  da se na prigodan način obilježi navedena obljetnica, da se evociraju uspomene i sjećanja na povijesne likove iz kreševskog kraja u Andrićevom književnom radu, velikana naše književnosti, s porukom da povijest i njegovi likovi u književnim djelima žive i živjet će s nama.

Ova kulturno-povijesna i književna manifestacija planirana je da se održi na  godišnjicu podizanja spomen obilježja, tj. dan kasnije iz praktičnih razloga, a to je 30.IX.2012. godine (nedjelja) u 11,00 sati na Klupama, na  Prelovu.
Planirano je da se održi jedan sat povijesti i književnosti na kojem će se iznositi sjećanje na  povijesnu  ličnost  Rošu i likove Andrićevog književnog  rada vezanog za kreševski kraj i  likove iz tog kraja.
                       
Na ovu kulturno-povijesnu i književnu manifestaciju pozivaju se svi ljubitelji i čuvari  kulturno- povijesnog naslijeđa, štovatelji književnog rada  pisca i nobelovca Ive Andrića, te svi ostali kojima to nešto znači, da budu  nazočni kako bi se na najbolji način odužili piscu Andriću i uveličali jubilej njegovog rođenja. To bi bio značajan doprinos u očuvanju našeg bogatog i sadržajnog kulturno- povijesnog naslijeđa sadržanog u Andrićevim djelima.

| kresevo.ba |