• Povratničke tegobe Hrvata (213565)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168504)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97343)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95499)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9904
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Potencijali bh. turizma neiskorišteni, ulaganja neznatna

Prema podacima Centralne banke BiH, u ukupnim direktnim stranim ulaganjima (DSU) u BiH do 31.12. 2011., u BiH koje iznose 10,6 milijardi KM ili 5,4 milijardi eura, procjenjuje se da sudejlovanje stranih ulaganja u bh. sektor turizma iznosi oko 1,6 posto.

„Sektor turizma u BiH kao djelatnost je u razvojnoj fazi. Postojeći potencijali su neiskorišteni, što otvara prostor za daljnji napredak i investicije. Za značajniji razvoj nedostaju smještajni kapaciteti, putna infrastruktura /cestovna i željeznička, osmišljavanje novih sadržaja koji bi mogli privući turiste i slično. Nedostatak izravnik aviolinija koji povezuju Sarajevo, Mostar ili Banju Luku s europskim metropolama također predstavlja prepreku za razvoj turizma u našoj zemlji. Međutim, turista ni dalje neće biti, niti razvoja ako ne dođe do poboljšanja u navedenim sferama koje su pokretači razvoja“, rečeno je Feni u Agenciji za promociju stranih investicija u BiH (FIPA).

Kao primjer navode Bjelašnicu koja okuplja veliki broj turista tijekom zime, ali pod uvjetom da ima snijega, dok je ljeti ova planina gotovo pusta zbog nedostatka turističke ponude.

„Bili smo svjedoci da sustav osnježivanja ne funkcionira ako su temperature zimi iznad nule, što znači da ukoliko želimo privući turiste moramo osmisliti neke nove razvojne projekte, a ukoliko želimo privući stranog investitora moramo mu ponuditi kvalitetan investicijski projekt“, ističu iz FIPA-e.

Iz te agencije navode da je za razvoj turističkog sektora također veoma značajno identificiranje projekata u suradnji sa susjednim zemljama, s obzirom na to da postoje značajni raspoloživi fondovi za projekte prekogranične suradnje.

U vezi sa zakonskom regulativom koja se odnosi na sektor ulaganja ne samo u turizam nego i u druge oblasti, kao što su npr. male hidrocentrale, u odgovoru iz FIPA-e se više fokusiraju na sektor energetike koji je usko vezan za oblast zaštite i očuvanja životne sredine te upozoravaju da na državnoj razini ne postoji sveobuhvatna energetska strategija koja bi se mogla koristiti kao okvir za analizu energetske politike.

„U RS-u je prije više od mjesec dana usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije, ali u FBiH se na to čeka već godinu. U FBiH Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) i kogeneracije je stavljena van snage i tako je nastao prazan prostor vezan za naplatu sredstava za poticaj proizvodnje iz obnovljivih izvora energije“,navode iz FIPA-e.

Jedna od prepreka s kojom se investitori susreći u BiH jesu i koncesije. Energetski sektor je u nadležnosti entiteta, a u Federaciji BiH, osim entiteta, pravo da dodjeljuju koncesije imaju i županije, pa čak i općine. U mnogim slučajevima sve to dovodi do preklapanja i nejasnoće oko nadležnosti, tako da složeni regulatorni okvir negativno utiče na investicijsku klimu u BiH.

U FIPA-i smatraju da postupak dodjele koncesija traje predugo što ima za posljedicu gubitak interesa stranih investitora.

„Procedura izdavanja raznih dozvola (urbanističke, građevinske, vodne, okolišne) je veoma komplicirana. U praksi se često događalo da nedostaje neki od ključnih dokumenata kao što su prostorni planovi ili studije utjecaja na okoliš, što dodatno otežava realizaciju projekata. Proces dobivanja okolišnih dozvola i dalje je fragmentiran uslijed složenih administrativnih procedura i slabog sudjelovanja javnosti u procesu donošenja odluka“, upozoravaju iz FIPA-e.

Bitan aspekt u energetskom sektoru zauzima zaštita životne sredine. Sveukupno gledano u BiH, pripreme u oblasti zaštite životne sredine su u ranoj fazi. Iako je BiH potpisala brojne međunarodne sporazume te obaveze se ne provode adekvatno.
Zakonski okvir u oblasti okoliša u BiH postavljen je donošenjem seta okolišnih zakona i većeg dijela podzakonskih akata koji se odnose na sve sastavnice okoliša.
BiH je, uz tehničku i financijsku pomoć Europske komisije, izradila novi set okolišnih zakona koji su harmonizirani za oba entiteta, uključujući Zakon o zaštiti okoliša/životne sredine, Zakon o zaštiti voda, Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti zraka, ali nedostaje legislativa koja se odnosi na privatno i javno partnerstvo.

„Usvojeni zakoni su, međutim, samo djelomično harmonizirani sa EU zakonodavstvom“, smatraju u FIPA-i te dodaju da je tim zakonima i podzakonskim aktima BiH postigla određeni napredak u oblasti kontrole industrijskog zagađenja i upravljanja rizikom, ali su ulaganja industrijskog sektora u oblast životne sredine i dalje nedovoljna.

Bljesak