Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 10083
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Potraga za Rasemom trajala skoro 11 godina

Potraga za Rasemom trajala skoro 11 godina

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 15.04.2011. 10:39

Nakon uhićenja Edina Džeke i Raseme Handanović

Potraga za Rasemom trajala skoro 11 godina

Bivše pripadnike postrojbe Zulfikar Armije BiH Tužiteljstvo BiH sumnjiči za ratne zločine nad zarobljenim pripadnicima HVO-a i civilima hrvatske nacionalnosti. U selu Trusina 16. travnja 1993. godine ubijeno je 16 ljudi, a četvero ranjeno, uključujući dvoje djece

Američke vlasti su u srijedu, na osnovu zahtjeva za izručenje iz BiH, uhitile Edina Džeku (39) i Rasemu Handanović, zv. Zolja i Sammy Rasema Yetisen. Ove bivše pripadnike postrojbe Zulfikar Armije BiH Tužiteljstvo BiH sumnjiči da su počinili ratne zločine nad zatočenim pripadnicima HVO-a i civilima hrvatske nacionalnosti. U selu Trusina 16. travnja 1993. godine ubijeno je 16 ljudi, a četvero ranjeno, uključujući 2 djece, navodi se u zahtjevu za izručenje. Tužiteljstvo BiH je podnijelo zahtjev za izručenje Edina Džeke i Raseme Handanović 21. prosinca 2009. godine. Advokat iz Seattlea David Gerhke, koji zastupa Edina Džeku, doveo je u sumnju akciju vlasti, tvrdeći da je riječ o imenu veoma uobičajenom u BiH.
"Vlasti su možda uhitile pogrešnog čovjeka", rekao je Gerhke. Drugi razlog zbog kojeg advokat Gerhke sumnja u identitet jeste činjenica da je Džeko u vrijeme izvršenja zločina imao samo 20 godina, a da je u zahtjevu za izručenje opisan kao neko tko je bio važan pomagač zapovjedništvu postrojbe. Oslobođenje, međutim, saznaje da se Džeko ne traži po zapovjednoj odgovornosti, nego isključivo zbog ubojstava za koja se vjeruje da ih je sam i neposredno počinio.

Rasemu Handanović uhitili su američki maršali i istražitelji Odjela za istrage Ministarstva sigurnosti. Potom je privedena kod suca Donalda C. Ashmanska, koji je odredio saslušanje o pritvoru za 14. travanj. U zahtjevu za izručenje se navodi da je u tijeku napada na selo Trusina Handanovićka osobno ubila jednu ženu, pucajući joj u grudi dva ili tri puta. Također se tereti da je ubila jedan stariji bračni par starosti od 65 do 70 godina. Sudjelovala je i u streljačkom stroju koji je pogubio zatočene pripadnike HVO-a i civile u zaseoku Gaj. Nakon što je streljački stroj strijeljao postrojene, Handanovićka je navodno prilazila i dodatno pucala iz bliske udaljenosti na one koji su pokazivali znakove života. Ove optužbe, iz zahtjeva za izručenje, objavio je Ured tužitelja u Oregonu. Rasema Handanović se poslije rata iselila u SAD i postala državljanin ove zemlje 2002. godine.
"S obzirom na težinu optužbi s kojima se suočava Rasema Handanović, pretpostavlja se snažno protivljenje njenom puštanju na slobodu. Ona je osumnjičena za ratne zločine protiv civila i ratne zločine protiv ratnih zatočenika i to su nasilni zločini za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje 10 godina u BiH. Postoji opasnost od njenog bijega sa obitelji u Kanadu, koja je na maloj udaljenosti i državljani SAD-a podliježu samo kratkom pregledu pri prelasku granice. Priroda zločina koje je ona navodno počinila ukazuje da je ona prijetnja za zajednicu, kako u BiH tako i u Sjedinjenim Državama. Ukoliko su točne činjenice u zahtjevu za izručenje, ona je počinila gnusne i okrutne zločine, suštinski - serijsko ubojstvo. Ona je sposobna da identificira, zlostavlja (i još gore) svjedoke koji su svjedočili protiv nje" napisao je tužitelj iz Oregona David Atkinson u pravnom memorandumu kojeg je podnio sudu u Portlandu kako bi podržao zahtjev da ona u tijeku postupka ostane u pritvoru bez prava na obranu sa slobode.

Rasema Handanović je, međutim, bila tražena i prije istrage za Trusinu. Još u ljeto 2000. godine na zahtjev Kantonalnog suda Novi Travnik, bh. ured Interpola je tražio provjeru moguće adrese na kojoj boravi Rasema Handanović u SAD-u u sklopu suđenja Hanefiji Prijiću Paragi za ubojstvo tri talijanska humanitarca kod Uskoplja/Gornjeg Vakufa u svibnju 1993. godine. Za ovaj zločin i dalje nisu pronađene ubojice, a Rasema Handanović se traži i kao svjedok i suučesnik događaja koji je prethodio ubojstvu trojice i pokušaju ubojstva dvojice humanitaraca. Ubijeni su Sergio Lana, Fabio Moreni i Guido Puletti, dok su Agostino Zanotti i Cristiano Penocchio uspjeli da pobjegnu.
Ovaj događaj nije naveden u zahtjevu za izručenje.

■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■

Rasema Handanović zvana Zolja i Edin Džeko, zajedno s ostalim pripadnicima Specijalnog odreda za posebne namjene pri vrhovnom zapovjedništvu Armije BiH i pripadnicima 45. brdske brigade Armije BiH „Neretvica", 16. travnja 1993. godine u jutarnjim satima sudjelovali su u napadu na selo Trusina u kojem su ubijeni civili hrvatske nacionalnosti:
■ Jure (Ante) Anđelić, rođen 1926. godine
■ Tomo (Andrije) Drljo, rođen 1926. godine
■ Andrija (llija) Drljo, rođen 1947. godine
■ Kata (Ivana) Drljo, rođena 1937. godine
■ Kata (Miće) Drljo, rođena 1918. godine
■ Ivan (Pere) Drljo, rođen 1939. godine
■ Anto Drljo, rođen 1936. godine
■ llija (Ante) Ivanković, rođen 1926. godine
■ Smiljko (Mirka) Krešo, rođen 1940. godine
■ Velimir (Andrije) Krešo, rođen 1934. godine,
■ Ivica (Jure) Krešo, rođen 1935. godine
■ Anđa (Jure) Krešo, rođen 1936. godine,
■ Stipo (Pere) Ljubić, rođen 1961. godine,
■ Stipo Mandić, rođen 1928. godine
■ Milenko (Stipe) Mandić, rođen 1961. godine
■ Branko (Andrije) Mlikota, rođen 1925. godine
a teško ranjeni civili
Mara Krešo, rođena 1942. godine
Anđela (Vinko) Šagolj, rođena 1969. godine
Arijana (Pere) Krešo, rođena 1988. godine
Mario (Rade) Krešo, rođen 1991. godine.

Rasema Handanović zvana Zolja je dana 16. travnja 1993. godine u prijepodnevnim satima u zaseoku Gaj, selo Trusina, općina Konjic, zajedno s drugim njoj poznatim pripadnicima Specijalnog odreda za posebne namjene, sudjelovala u ubojstvu strijeljanjem postrojenih bojovnika HVO:
■ Željka (Slavka) Blaževića, rođenog 1965. godine
■ Franje (llija) Drlje, rođenog 1942. godine.
■ Ivana (Andrije) Drlje, rođenog 1971. godine
■ Nedeljka (Marinko) Kreše, rođenog 1953. godine
■ Pere (Cmiljka) Kreše, rođenog 1961.godine
■ Civila Zdravko (Ivana) Drlje, rođenog 1963. godine

Nakon strijeljanja postrojenih Hrvata, tri vojnika i tri civila u zaseoku Gaj u Trusini, Rasema Handanović zvana Zolja uzela je pištolj i svima od postrojenih civila i vojnika HVO koji su još tada davali znakove života, pucala u glavu.

Edin Džeko došao je iz Gacka i zajedno je s Rasemom Handanović zvanom tijekom rata 'Zolja', koja je prema izjavama svjedoka tada imala oko 25 godina, bio pripadnik zloglasnih Zukinih specijalaca. Džeko je u selu Trusina izveo u dvorište ispred kuće stariji bračni par i prvo ubio muža, a nakon toga i ženi pucao u glavu

| Oslobođenje | HB.org |