RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Predavanje o dr. sc. Borisu Ćoriću, povjesničaru književnosti

Napisano 28.10.2011. 09:54

Kreševo - Nakon puna tri desetljeća šutnje o znamenitom Kreševljaku

Predavanje o dr. sc. Borisu Ćoriću, povjesničaru književnosti
 

■ Predavanje o znamenitom Kreševljaku održala je profesorica Perina Meić
■ Profesorica Meić posebno je izdvojila Ćorićev angažman u časopisu Nada

U organizaciji kreševske podružnice HKD Napredak u Napretkovu domu u Kreševu održano je predavanje o dr. sc. Borisu Ćoriću, povjesničaru književnosti rodom iz Kreševa, o kojemu se već 30 godina u javnosti ne govori skoro ništa, iako je i te kako ostavio traga u hrvatskoj znanosti o književnosti u BiH, ali i šire. Predavanje o ovom znamenitom Kreševljaku, čije ime nosi Srednja škola u Kreševu, održala je prof.dr.sc. Perina Meić, profesorica teorije i novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Boris Ćorić rođen je u Kreševu 24. prosinca 1933. Osnovnu školu završio je u Kreševu, Franjevačku gimnaziju u Visokom, studij jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu gdje je diplomirao 1960., a kasnije i doktorirao. Studije i rasprave objavljivao je u brojnim uglednim ondašnjim znanstvenim publikacijama, prof.dr. sc. Perina Meić posebno je izdvojila njegov angažman u časopisu Nada koji je pokrenula austrougarska vlast u BiH 1895. godine radi propagiranja politike Kallayeve politike bosanstva.
"Prema zamislima osnivača, časopis je trebao pružiti kvalitetan obrazovni i kulturni sadržaj, te Austro-Ugarsku prikazati promicateljicom napretka u BiH. Uz ove, javno deklarirane ciljeve, Nada je trebala suzbiti utjecaj hrvatskih i srpskih časopisa te onemogućiti nacionalno buđenje u BiH. Unatoč brojnim ideološkim utjecajima, Nada se brzo transformirala u kvalitetan književni list koji je okupio najznačajnija književna imena onog vremena, a najvažniju ulogu u transformiranju Nade u izrazito književni list imao je hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević", istaknula je prof. dr. sc. Perina Meić. Također je naglasila i kako je Ćorić u jednoj od studija rasvijetlio niz intrigantnih činjenica široj javnosti manje poznatih.
"Po dolasku Austro-Ugarske u BiH, u vladinim naredbama o osnivanju škola, jezik je nazvan hrvatski. Nije nezanimljivo spomenuti i to da se upravo časopisu Nada Sarajevo profiliralo kao jedan od centara (i) hrvatske književnosti", kazala je profesorica Meić pozivajući okupljene na ponovno čitanje studija Borisa Ćorića, izuzetno aktualnih i u današnjem vremenu.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi