Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9020
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Predavanje o dr. sc. Borisu Ćoriću, povjesničaru književnosti

Kreševo - Nakon puna tri desetljeća šutnje o znamenitom Kreševljaku
Predavanje o dr. sc. Borisu Ćoriću, povjesničaru književnosti
■ Predavanje o znamenitom Kreševljaku održala je profesorica Perina Meić
■ Profesorica Meić posebno je izdvojila Ćorićev angažman u časopisu Nada
U organizaciji kreševske podružnice HKD Napredak u Napretkovu domu u Kreševu održano je predavanje o dr. sc. Borisu Ćoriću, povjesničaru književnosti rodom iz Kreševa, o kojemu se već 30 godina u javnosti ne govori skoro ništa, iako je i te kako ostavio traga u hrvatskoj znanosti o književnosti u BiH, ali i šire. Predavanje o ovom znamenitom Kreševljaku, čije ime nosi Srednja škola u Kreševu, održala je prof.dr.sc. Perina Meić, profesorica teorije i novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Boris Ćorić rođen je u Kreševu 24. prosinca 1933. Osnovnu školu završio je u Kreševu, Franjevačku gimnaziju u Visokom, studij jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu gdje je diplomirao 1960., a kasnije i doktorirao. Studije i rasprave objavljivao je u brojnim uglednim ondašnjim znanstvenim publikacijama, prof.dr. sc. Perina Meić posebno je izdvojila njegov angažman u časopisu Nada koji je pokrenula austrougarska vlast u BiH 1895. godine radi propagiranja politike Kallayeve politike bosanstva.
"Prema zamislima osnivača, časopis je trebao pružiti kvalitetan obrazovni i kulturni sadržaj, te Austro-Ugarsku prikazati promicateljicom napretka u BiH. Uz ove, javno deklarirane ciljeve, Nada je trebala suzbiti utjecaj hrvatskih i srpskih časopisa te onemogućiti nacionalno buđenje u BiH. Unatoč brojnim ideološkim utjecajima, Nada se brzo transformirala u kvalitetan književni list koji je okupio najznačajnija književna imena onog vremena, a najvažniju ulogu u transformiranju Nade u izrazito književni list imao je hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević", istaknula je prof. dr. sc. Perina Meić. Također je naglasila i kako je Ćorić u jednoj od studija rasvijetlio niz intrigantnih činjenica široj javnosti manje poznatih.
"Po dolasku Austro-Ugarske u BiH, u vladinim naredbama o osnivanju škola, jezik je nazvan hrvatski. Nije nezanimljivo spomenuti i to da se upravo časopisu Nada Sarajevo profiliralo kao jedan od centara (i) hrvatske književnosti", kazala je profesorica Meić pozivajući okupljene na ponovno čitanje studija Borisa Ćorića, izuzetno aktualnih i u današnjem vremenu.
| VL | HB.org |
Vezani članci
- Ilija Cvitanović: Kad me Slavo Kukić napada, to je napredak
- Ramiz Halkić i Anel Šahinović predstavljat će Hrvate u Domu naroda
- Košarac: Vidljivo je da dva od tri konstitutivna naroda u BiH nisu zadovoljna stanjem u zemlji
- Nadbiskup Hoser: Najveći plodovi Međugorja su obraćenja
- Pogaziš popis iz '91, prekršiš Ustav FBiH i formiraš etnički čistu Vladu Kantona Sarajevo
- Arhiva vezanih članaka

























































Kontaktirajte nas
Nema komentara