• Povratničke tegobe Hrvata (215186)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168633)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97424)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95618)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9908
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Prirodni resursi nisu adekvatno iskorišteni

U vremenima kada hrana postaje sve važniji činitelj u životu ljudi, a većina država okreće se prema proizvodnji hrane, Bosna i Hercegovina većinu svojih potreba ostvaruje uvozom. Neke od odgovora o tim problemima smo za Večernji list potražili kod prof. dr. sc. Marka Ivankovića, direktora FAZ Mostar. 

Koliki su kapaciteti za razvoj poljoprivrede i stočarstva u BiH?

BiH pripada u zemlje koje imaju više od 50% površina koje su nepogodne za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Prosjek obradivih površina po stanovniku u BiH iznosi 0,6 ha, što je iznad prosjeka EU-15 koji iznosi 0,4 ha. Zbog visokog udjela travnjačkih površina koji iznosi oko 53% od ukupnih poljoprivrednih površina, stočarstvo predstavlja važan segment BiH poljoprivrede. S obzirom na klimatske i geografske uvjete, može se reći da BiH ima relativno povoljne uvjete za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Ukupne obradive površine u BiH iznose 1,024.000 hektara, od čega 40% zemljišta uopće nije iskorišteno tijekom posljednjih godina.

Ipak hranu uvozimo?

Veliki trgovinski deficit koji BiH stalno ostvaruje na području poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je dobrim dijelom rezultat neadekvatne agrarne politike, odnosno ne postojanja jedinstvene agrarne politike na razini BiH. U usporedbi s nama jedan od temeljnih stupova EU je zajednička agrarna politika (Common Agriculture Policy -CAP). Pokušaji vođenja agrarne politike na razini entiteta i Distrikta Brčko ne daju rezultate.

Vecernji.ba