RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Sjednica oba doma Parlamenta: Najveći test spremnosti Bošnjaka i Srba za suživot

Napisano 13.01.2014. 14:53
Sjednica oba doma Parlamenta: Najveći test spremnosti Bošnjaka i Srba za suživot

Zajednička sjednica oba doma državnog Parlamenta 21. siječnja na kojoj će se naći tri skupine amandmana na Ustav BiH u kontekstu provedbe presude “Sejdić – Finci” pružit će odgovor na dva pitanja – hoće li bošnjačke stranke, prvenstveno SBB, ali i SDP stati uz hrvatske stranke i spriječiti prolazak rješenja koje bi cementiralo sadašnji izravni način biranja članova Predsjedništva i hoće li se barem dio presude koji se odnosi na Dom naroda konačno implementirati.

Naime, amandmani HDZ-ova, SDA te SNSD-SDS-a slažu se u jednom – Dom naroda BiH treba proširiti, uvesti mjesta za kategoriju ostalih te omogućiti da se Hrvati i Bošnjaci biraju i iz RS-a, kao i Srbi iz Federacije.

Ako bude dovoljno političke volje, na ovoj sjednici bi se mogao napraviti ključan pomak naprijed u ovom pitanju čime bi se stvorili uvjeti da se dio presude, nakon višemjesečnih mukotrpnih pregovora lidera, riješi u institucijama države što bi sigurno naišlo na odobravanje i pozitivne reakcije Europske unije.

Međutim, u cijeloj priči pojavila se opasnost da rasprava oko amandmana bošnjačkih i srpskih stranaka koji se tiču Predsjedništva (iako isti nisu dobili pozitivno mišljenje Ustavno-pravnog povjerenstva) ode u, za Hrvate, “krivom” smjeru.

Radi se o tomu da i jedan i drugi amandman predviđa tek kozmetičke promjene u načinu biranja članova Predsjedništva pri čemu se izbacuje nacionalna odrednica. Sve ostalo ostaje isto – članovi se biraju izravno po principu dva iz Federacije i jedan iz RS-a što bi praktično značilo cementiranje stanja u kojem Hrvati nemaju mogućnost stopostotnog utjecaja na izbor svog člana Predsjedništva.

Za promjenu Ustava, naravno, potrebna je dvotrećinska većina u Parlamentu BiH, tako da, ako nekim čudom uskoro nekad i bude glasovanje o prijedlogu ustavnih promjena, pokazat će se pravo lice do sada tek retorički multietničkog Sarajeva i Banje Luke. Naime, Bošnjaci i Srbi vrlo lako mogu usvojiti promjene preglasavajući Hrvate i znajući da ovim rješenjem neće izgubiti ništa od svoje političke prevlasti, ali je upravo ovo i test njihove spremnosti za uvažavanjem legitimnih zahtjeva hrvatske strane.

Znajući da su amandmani stigli od zastupnika SDA i SNSD-a, logično je da SBB, SDP, ali i SDS sada moraju pokazati dozu političke mudrosti i spriječiti eventualne pokušaje nametanja rješenja koje će Hrvate ponovno politički obezglaviti. U svemu je bitan i konsenzus hrvatskih parlamentaraca, a pogotovo lidera dvaju HDZ-ova Martina Raguža i Dragana Čovića, budući da obojica sjede u Domu naroda BiH.

Unatoč međusobnim razmimoilaženjima oko dnevno-političkih tema vezanih uz izbore, ali i koncepcije HNS-a, njih dvojica na ovoj sjednici, ali i budućnosti moraju pokazati dozu političke odgovornosti za narod koji ih je birao i nastupiti zajedno u slamanju bošnjačko-srpskih nametanja, ali i obrane svojih amandmana koji bi na pravedan način riješili presudu “Sejdić – Finci”. Hoće li tako i biti, vidjet ćemo vrlo skoro.

O Domu naroda postoji visok stupanj konsenzusa svih stranaka, neovisno o narodu iz kojeg dolaze. Tako SDA predlaže da Dom naroda čini 21 izaslanik od kojih bi dvije trećine bili iz FBiH i trećina iz RS-a.

Od 14 izaslanika iz FBiH po pet bi pripalo Bošnjacima i Hrvatima, a po dva mjesta su predviđena za Srbe i predstavnike ostalih. Sedam mjesta iz RS-a popunila bi četiri predstavnika Srba te po jedan predstavnik Bošnjaka, Hrvata i ostalih. Srbi bi, pak, voljeli vidjeti 18 izaslanika – šest iz RS-a i 12 iz Federacije BiH.

Pri tome bi šest izaslanika iz Republike Srpske činilo pet Srba i jedan iz reda nacionalnih manjina ili nacionalno neopredijeljenih, a od 12 izaslanika iz FBiH po pet bi bili Hrvati i Bošnjaci, a dva iz reda nacionalnih manjina ili nacionalno neopredijeljenih. Kod hrvatskih stranaka slično rješenje – Dom naroda bi imao 24 izaslanika od kojih dvije trećine iz FBiH i trećina iz RS-a.

U njoj bi u konačnici sjedilo po sedam Hrvata, Bošnjaka i Srba te troje onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. U strukturi izbora, iz Federacije bi se biralo po šest Hrvata i šest Bošnjaka te po dva predstavnika Srba i građana koji se ne izjašnjavaju. Iz RS-a, pak, bilo bi izabrano pet Srba te po jedan predstavnik Hrvata, Bošnjaka i građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.

Bljesak 


Nema komentara

Anketa

Ustavi