Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Slaven Raguž: Gradit ćemo savezništvo sa svima koji poštuju hrvatski nacionalni interes

Slaven Raguž: Gradit ćemo savezništvo sa svima koji poštuju hrvatski nacionalni interes

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 31.07.2014. 11:14

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž u intervjuu za portal Bljesak.info govori o ciljevima njegove stranke, o prijetnjama koje su dobili članovi HRS-a, o nezakonitostima prilikom obnove zgrade Vlade HNŽ-a. Raguž se dotaknuo i Mostara te stavio upitnik nad legalnost gradnje u gradu koji skoro dvije godine nema izbora.

Bljesak.info: Nakon napuštanja HDZ-a1990, otvorenih kritika na račun stranke prezimenjaka Raguža, otvorene kritike HNS-a, osnovali ste novu stranku. Jeste li zadovoljni do sada učinjenim?

RAGUŽ: Ako se uzme u obzir s kojim resursima smo raspolagali i na koje smo prepreke nailazili u dva mjeseca postojanja, više sam nego zadovoljan. U dva mjeseca smo dobili sudsko rješenje, registrirali se pri Središnjem izbornom povjerenstvu, ovjerili kandidacijske liste i sve ide po planu. Nemamo nekih bolesnih ambicija i naša najveća snaga je u tome što ne ovisimo o izbornom rezultatu i nismo opterećeni izbornim rezultatom, niti će od politike živjeti, jer su svi kandidati HRS-a na izbornim listama u Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji mladi ljudi, uposleni, koji ne žive od politike nego žele nešto mijenjati uz sferama života u društvu u kojem žive. I to je isključivi motiv registracije i kandidiranja i nismo opterećeni jer nam je cilj mijenjati društvo, a ne zauzimati fotelje.

Bljesak.info: Kad kažete prepreke, na koje prepreke mislite?

RAGUŽ: Bilo je svega i svačega. Uopće ne želim graditi nekakav PR naintimidacijama ljudi koji su pretrpjeli bušenja guma, anonimne i neanonimne pozive i poruke. Ne želimo na taj način graditi nekakav PR. Mi ćemo se othrvati tome. Jedan vaš kolega novinar je rekao da je jedina stvar u kojoj se usuglašavaju i oba HDZ-a i bošnjačka politička elita averzija prema HRS-u i našim porukama i radu. Da nismo spremni othrvati se ovom vidu političkog djelovanja, ne bismo se upuštali u ovo.

Bljesak.info: Znači li to da prijetnje dolaze iz vladajućih struktura?

RAGUŽ: To su te strukture kojima je ovo biti ili ne biti. U biti je svaki je izborni ciklus njima biti ili ne biti jer praktično žive od izbornih rezultata. Drugog vida životnog djelovanja ne poznaju osim parazitarenja na državnom proračunu i održavanju životnog standarda na račun primanja u domovima parlamenata i razinama vlasti bez da taj iznos zarade radom.

Bljesak.info: Što je najveći grijeh županijskih vlasti u županijama u kojima ste se kandidirali? Tko je kriv za ovakvo stanje u tim županijama?

RAGUŽ: Glavni krivci su oni koji su u izvršnoj vlasti, ali nije samo stvar krivnje izvršne vlasti ovog mandatnog ciklusa nego prethodnog i svih prethodnih. Najveći uteg ovim dvjema županijama je dug. Praktično su obadvije županije kreditno zadužene da se ovim tempom neće moći financijski održati budući da neće moći vraćati dug.

Bljesak.info: Je li glavni krivac samo Sarajevo, kako se to može čuti?

RAGUŽ: U ove dvije županije apsolutno nije glavni krivac Sarajevo. Ako uzmemo u obzir raspodjelu sredstava od povrata PDV-a i ona financijska sredstva koja Sarajevo objektivno krade od županija s hrvatskom većinom, to se ne radi od jučer nego od prije platformaške vlasti. Taj je sustav djelovanja iz 2001. O tome sam ja govorio još 2003., pa i 2006. i 2011. dok su legitimni hrvatski predstavnici bili dio federalne vlasti, uključujući dva HDZ-a. Dakle, to sustavno potkradanje hrvatskih županija nije samo od platformaške vlasti, nego su oni samo nastavili praksu koja je bila od ranije. Samo su se sad ovi naši politički predstavnici dosjetili da o tome razgovaraju. Situacija u HNŽ-u i ZHŽ je od isključive odgovornosti ljudi koji su većinski participirali u izvršnoj vlasti u ove dvije županije, posebno u zadnja dva mandata.

Bljesak.info: Za što su odgovorni?

RAGUŽ: Ako ćemo konkretnije, u HNŽ-u porazno je bilo kreditno zaduživanje od 14 milijuna KM u komercijalnoj banci s grejs periodom od dvije godine. Praktično, oni su se kreditirali, a da apsolutno nitko ne zna gdje će taj novac otići, jer ne postoji napismeno nikakav detaljan plan raspodjele tih sredstava. Što znači da će ona otići u političke kampanje onih koji o raspodjeli novca odlučuju, a peru ruke od povrata tih sredstava jer su taj teret stavili na pleća budućeg saziva županijske vlade. Da ne spominjem definiranje županijskog proračuna koji u svakoj godini nije razvojni nego socijalni i služi isključivo za kupovinu socijalnog mira. Tek nakon toga, možemo razgovarati o odgovornosti Sarajeva.

Bljesak.info: U Hercegovačkoneretvanskoj županiji svjedoci smo kako se korisnicima proračuna ne isplaćuju redovito plaće, kako se svakodnevno prijeti štrajkovima. No, vlada je nabavila nova vozila, ekspresno je obnovila zgradu spaljenu u prosvjedima u veljači. Kako to komentirate?

RAGUŽ: To su samo dva primjera. Primjer, koji oslikava situaciju trošenja proračunskog novca, je kupovina tih vozila. Obnova zgrade je posebna priča. To zahtjeva jednu detaljniju elaboraciju zato što su oni za obnovu zgrada koristili namjenska sredstva za zaštitu i spašavanje. Nisu ispoštovali zakonsku proceduru uzimanja tih sredstava nego su to potkrijepili nekakvim odlukama, a dobro se zna zakonska procedura kako se uzimaju namjenska sredstva za zaštitu i spašavanje.

Bljesak.info: Znači vlada HNŽ-a je prekršila zakon obnavljajući zgradu?

RAGUŽ: Da. Prekršila je zakon zbog načina na koji je uzela te novce. Postoji zakonska procedura. Ja nisam stručnjak u tome, ali laički: mora se proglasiti stanje elementarne nepogode ili nešto slično, pa izlazi povjerenstvo na teren da utvrdi štetu koja je načinjena. To je ta procedura. Uglavnom, morali su naći drugi model.

Bljesak.info: Dakle, da bi uzeli taj novac, trebalo je biti riječi o prirodnoj nesreći, a ne o ljudskom faktoru?

RAGUŽ: Da. Praktično, sada svi oni koji su oštećeni onom paljevinom, bilo privatne osobe ili gospodarski subjekti mogu tražiti odštetu od županije. Zakonski je županija odgovorna za održavanje javnog reda i mira i ako oni nisu bili u stanju održavati javni red i mir, oni su odgovorni i preuzimaju odgovornost za načinjenu štetu. No, ovo nenamjensko trošenje namjenskih sredstava za zaštitu i spašavanje zahtjeva jednu posebnu elaboraciju jer nije prvi put da se uzimaju ta sredstva.

Bljesak.info: A automobili?

RAGUŽ: Što se tiče nabavke tih automobila, to je samo vrh ledenog brijega koji dokazuje način gospodarenja financijama ove županije. Uzmite u obzir školske infrastrukture, prometne infrastrukture, da je južni dio HNŽ-a, potez Ravno-Stolac-Čapljina-Neum, praktično odsječen od ostatka svijeta jer i dan danas koristi putove koje je gradila Austro-Ugarska, a Čapljina i Neum su povezani cestom koju je pravila Elektroprivreda za potrebe elektrane u Svitavi još za vrijeme Jugoslavije. Imamo jedini izlaz na more odsječen od ostatka države. Način gospodarenja financijama dovodi nas u pitanje kako se iz ovoga izvući nakon političkog djelovanja i navika kakve su bile do sada. Jer dok prosvjetarima plaće kasne, policiji plaće kasne, novci se troše u druge svrhe čija je razložnost vrlo upitna.

Bljesak.info: Čest ste kritičar i dobar poznavatelj stanja u Mostaru. Priča se o nekakvim dogovorima, međunarodna zajednica opet nudi neka rješenja. Čović je priznao da je postignut dogovor sa SDA i da se čeka da prođu izbori. Što koči Mostar da prestane biti grad slučaj?

RAGUŽ: Stvar je u tome što političke elite iz stranaka koje gospodare Mostarom, a to su HDZ BiH i SDA, najviše profitiraju situacijom koja trenutno vlada u Mostaru. Uzmite u obzir da dvije će godine kako Mostar nema izbora i Gradskog vijeća ali da sve gradske službe od gradonačelnika, pa do gradskih službi rade svoj posao, pečate sve legalno i po zakonu, što bi rekao nekadašnji premijer Branković. U Mostaru se gradi kao nikada, a ne postoji Gradsko vijeće. Ako to nekome normalnom objektivnom čovjeku nije sumnjivo...

Bljesak.info: Dakle, ovo što se gradi pod velikim upitnikom legalnosti?

RAGUŽ: Nije, nego je način dobivanja dozvola pod velikim upitnikom. Nisam protiv gradnje, ali neka se gradi po nekakvom planu i redu. Jer, ne može se dogoditi da određeni dijelovi grada imaju po 25-30 tisuća stanovnika, a da se prometna infrastruktura ne organizira kako se ne bi događali prometni čepovi. Ili, ne može se dozvoliti da se po većoj rosi potapa grad jer imamo kanalizacijsku infrastrukturu iz Austo-Ugarske a izgradnju za 21. stoljeće. Izgradnja mora biti sustavno popraćena vodovodnom i kanalizacijskom strukturom. Ili, ne daj Bože potresa. Što bi se dogodilo budući da svaka od tih novoizgrađenih zgrada ima papir da zadovoljava sve standarde, a da dođe do kakvih nesreća, izašlo bi na površinu da se ti standardi ni u čemu ne poštuju? Mostar ima sreću da nije doživio poplave koje je doživjela sjeverna i središnja Bosna i Posavina, koje su platile danak nepoštivanja tih standarda.

Bljesak.info: A politički standardi u Mostaru?

RAGUŽ: Dakle, odgovornost je na političkim elitama iz HDZ-a BiH i SDA što nije došlo do dogovora, ali odgovornost ima i međunarodna zajednica na čelu s OHR-om i zemljama Vijeća za implementaciju mira, koji su praktično i doveli do situacije u kojoj je Mostar danas, da je grad slučaj u državi slučaj, nametanjem Statuta i nametanjem nekakvih mjera poput minimalnih i maksimalnih kvota, neizravnog biranja gradonačelnika i potezanja vitalnog nacionalnog interesa što se u mjestima gdje su Hrvati manjina, a drugi narodi većina, ne poštuje. Mostar treba izbore, prije svega, a veliki je upitnik koliko političkim elitama i međunarodnoj zajednici u cilju da do izbora uopće dođe. Jer jednima je situacija i stanje u Mostaru super jer mogu raditi što žele, a međunarodnoj zajednici je situacija dobra da može pravdati svoje postojanje i svrhu tvrdeći da institucije BiH ne rade svoj posao, pa da oni mogu i dalje parazitirati na proračunu UN-a i zemalja Europske unije.

Bljesak.info: Znači li to da kad bi se riješio Mostar, da bi se riješila i cijela politička stiuacija u BiH?

RAGUŽ: Ključ rješenja BiH je rješenje Mostara. Ako ništa, počela bi se rješavati BiH kad bi se počeo rješavati problem Mostara.

Bljesak.info: A kakvo je Vaše viđenje tog rješenja?

RAGUŽ: Ne znam je li netko još napismeno dao prijedlog rješavanja i implementacije odluke Ustavnog suda po pitanju Mostara, osim HRS-a. I još uvijek čekamo protuargument od nekoga da prijedlog ne valja. Prva stvar je da se odluka Ustavnog suda implementira na način da se omoguće izbori u Mostaru, a onda novi saziv Gradskog vijeća da radi na izmjenama Statuta, koji bi dodatno implementirao odluku Ustavnog suda i ono što ide protiv hrvatskog nacionalnog interesa ali i bošnjačkog nacionalnog interesa u Mostaru. Dakle, prioritet su izbori, a način kojim bi se došlo do izbora je jednostavan. To je samo ispoštovati Izborni zakon BiH i implementirati ga za Grad Mostar. Jer, Izborni zakon je definirao kako se održavaju izbori u višečlanim izbornim jedinicama gdje je uveo i pojam kompenzacijske liste. Naš prijedlog ide u tom smjeru. Ne bi se išlo protiv Ustava BiH, a vrijednost glasa bi se ujednačila u svim područjima grada, što je ono najvažnije i o čemu se očitovao Ustavni sud.

Bljesak.info: Kakav je status HRS-a u Hrvatskom narodnom saboru?

RAGUŽ:HRS je poslao odmah nakon dobivanja rješenja da postojimo kao stranka dopis da poštujemo dokumente i deklaracije HNS-a i da poštujemo HNS kao instituciju. Jer postojanje institucije kakva je HNS je neminovno za hrvatski narod u BiH. Mi moramo definirati minimum nacionalnih interesa i načela koja mora postojati svaki politički aktivan Hrvat iz bilo koje stranke. Ali to ne znači da ćemo biti fikus u HNS-u, a svojim djelovanjem i ja osobno i ljudi iz HRS-a smo to dokazali jer sam javno izrazio protivljenje organiziranju ovakvog HNS-a kakav je danas. Doveli smo sebe u situaciju da je HNS postao tiskara priopćenja, a mora biti narodski parlament koji će definirati nacionalnu strategiju Hrvata u BiH da nam se ne događa, po tko zna koji put Željko Komšić, i ono što je još bitnije za život Hrvata u BiH da nam se ne nameću izaslanici u Domu naroda, a samim tim i platformaške vlade i nove vlasti.

Bljesak.info: Napustili ste HDZ 1990 zbog neslaganja s Martinom Ragužem, postoji li mogućnost da budete nekada partneri u vlasti?

RAGUŽ: Kad se radi o pitanjima nacionalnog interesa, gradit ćemo savezništvo sa svakim onim koji poštuje hrvatski nacionalni interes, pa bio to Dragan Čović ili Martin Raguž, Sulejman Tihić ili Milorad Dodik. U trenutku kad se definira koji je minimum hrvatskih nacionalnih interesa tko god bude išao u skladu s njima imat će u nama saveznika, a tko bude išao protiv imat će u nama protivnika.

Bljesak.info: Mnogi Vam zamjeraju to da ste digli ruke od 'devedesetke', a da niste digli ruke od Čovićeva HDZ-a i prozivaju Vas za prikriveno savezništvo s Čovićem.

RAGUŽ: Znam s koje adrese dolaze te glasine o podaništvu HRS-a Draganu Čoviću i HDZ-u BiH. To su većinom glasine koje šire iz moje bivše stranke kako bi opravdala razlog mog ideološkog neslaganja i dijela HRS-a koji je izišao iz 'devedesetke' sa smjerom kojeg je 'devedesetka' preuzela. Ali to najviše govori o njima. Tko god mene poznaje i moje političko djelovanje, zna da su moji stavovi nepromijenjeni od početka mog političkog djelovanja do danas. Primjer je način donošenja u proračuna u Mostaru koji je protuustavan, a ja sam slao otvorena pisma hrvatskim zastupnicima da je ono što su oni dogovorili i za što su digli ruke ne samo protuustavno nego ide i protiv i nacionalnog interesa i interesa običnog čovjeka. Govorio sam i protiv spomenutog komercijalnog kredita u HNŽ-u, a to su sve projekti koje je pokrenuo HDZ BiH, a ovi koji su najglasniji u tvrdnjama da smo mi Čovićevi plaćenici su digli ruke tada. Radi se o dvojici ministara i županijskim zastupnicima i u federalnom Domu naroda, ljudima iz HDZ-a 1990. I u državnom Domu naroda, 'devedesetka' je uvijek dizala ruke prije HDZ-a BiH i ja sam se osobno protivio takvom načinu političke trgovine. Tko god kaže da smo mi Čovićevi poslušnici ili plaćenici, volio bih da iznese dokaze crno na bijelo, a ja ću iznijeti dokaze, kao što ih uvijek iznosim, tko je uistinu taj politički trgovac koji uvijek ide linijom manjeg otpora.

Bljesak.info: HDZ BiH i HDZ 1990 neprestano ratuju, a razišli su se i na listama za izbore. Koja je razlika između te dvije stranke?

RAGUŽ: To bi trebalo pitati njih. Po načinu političkog djelovanja razlika je samo u imenu. Način političkog djelovanja je identičan jer i jedni i drugi djeluju da je politika način život a ne sredstvo kojim bi se osigurao bolji život ljudima koji žive u ovoj državi. Dakle, i jedni i drugi će učiniti sve da bi došli do pozicija jer drugog načina nisu iskusili niti im je cilj ući na tržište rada, niti su za to sposobni. Ono što je još gore što su u percepciji običnog čovjeka stvorili razmišljanje da ne možeš ništa ako nisi u stranci. Po mogućnosti HDZ BiH, ako ne, onda u ove druge. Jedina razlika je možda u tome što HDZ BiH ima koliko toliki većinski legitimitet u hrvatskom narodu dok ovi drugi to nemaju i veliko je pitanje kolika će biti cijena kompromisa koje će HDZ1990 raditi i radi da bi do kakvog takvog legitimiteta došli.

Bljesak.info: Kakvi su planovi HRS-a? Ima li planova za širenje izvan ovih dvaju županija?

RAGUŽ: Mi smo u zadnjih mjesec dana dobivali zahtjeve iz Srednje Bosne, Hercegbosanske županije, Posavine i Sarajeva za primanje u članstvo, ali smo odlučili da izvan ove dvije županije u kojima su Hrvati većina nećemo ići organizirano prije ovih izbora. Stvar je u tome da u ovim izbornim jedinicama i u ovim sredinama svaki hrvatski glas je od esencijalne važnosti i ne smije doći do rasipanja hrvatskih glasova. Što se tiče rada, on će ostati kao i do sada. Nećemo živjeti od silnih obećanja, nećemo živjeti od propagiranja jeftinih nacionalnih demagoških floskula nego ćemo ići korak po korak od problema do problema na način da ćemo dijagnosticirati stanje i nuditi svoja rješenja. Tko očekuje politiku obećanja 100 tisuća radnih mjesta i autoputeva u selima, a nakon izbora ništa, ima za koga glasovati.