Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9909
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Srbi za neovisnost RS-a, Bošnjaci za centraliziranu BiH, Hrvati žele treći entitet

Građani Bosne i Hercegovine većinom vjeruju u miran suživot Bošnjaka, Srba i Hrvata, bez nadzora međunarodne zajednice, rezultati su istraživanja koje u posljednjih osam godina radi agencija Ipsos.
Usporedbe radi godine 2005. je 68 % ispitanika u predominantno bošnjačkim dijelovima BiH, 55 posto u srpskim i 68 % u hrvatskim, vjerovalo u mogućnost mirnog suživota bez vanjske supervizije. U 2013. je taj broj pao na 55 % u dijelovima gdje su Bošnjaci većina, u predominantno hrvatskim dijelovima je bio 66 %, dok je broj u predominantno srpskim dijelovima porastao na 66 %.
Mada relativan pad optimista glede mirnog suživota bez supervizije u predominantno bošnjačkim dijelovima BiH treba zabrinjavati, uopćeno gledano, većina građana BiH su optimisti glede mirnog suživota i stavovi se nisu znatno promijenili u zadnjih osam godina, priopćila je agencija Ipsos.
Međutim s obzirom da je u 2005. godini samo 27 % građana željelo živjeti u dejtonskoj BiH, gotovo identično kao u 2013. godini, kada se za to izjasnilo 28%, pokazuje i da građani očito žele neke promjene u ustroju države. No ne svi. U dominantno bošnjačkim dijelovima građani najviše žele centralistički uređenu BiH - 80 % u 2005., i 78 % u 2013., kakvu manje više i imamo trenutno.
Zanimljivo je i da je porastao broj ispitanika koji su željeli bošnjački entitet u 2005. je bio sedam, a u 2013. godini 13 %.
U predominantno srpskim dijelovima , u 2005. je 68 % ispitanih bilo za pripajanje Republike Srpske Srbiji, no u 2013. najizraženiji je stav za neovisnost Republike Srpske, 67 %.
U predominantno hrvatskim dijelovima BiH, ispitanici najviše žele tri entiteta. U 2005. je 52 % preferiralo tu opciju, a 2013. godine 61 %, dok je 63 % je bilo protiv priključenja Hrvatskoj u 2005., a 2013. godine 72 %, što znači da je znatna većina protiv secesije.
U 2005. je za pristup Europskoj uniji bilo 91% ispitanika u dijelovima gdje su Bošnjaci većina, 66 % s hrvatskom većinom i 69 % sa srpskom, a 2013. je taj broj narastao na 84 % u dijelovima gdje najviše žive Hrvati. Skepticizam ka NATO-integracijama je još veći, 82 % građana u srpskim predjelima je protiv NATO-članstva.
Uzimajući u obzir da međunarodni činovnici od 1996. imaju veliki utjecaj na političku i ekonomsku situaciju te na odnose unutar BiH, postavlja se i pitanje stavova građana ka stranim činovnicima i OHR-u kao utjelovljenju međunarodnog sudjelovanja u BiH. Zanimljivo je da su u ovom pitanju, stavovi uglavnom usuglašeni. Tako je u 2005. 82 % smatralo da ih OHR tretira kao zaostao narod, dok je 2013., mada manji, taj broj od 69 % i dalje visok.
Zaključak Ipsos agencije glede ovog istraživanja je da uzimajući u obzir predominantne trendove u stavovima građana BiH ka unutarnjoj situaciji ali i ka međunarodnoj zajednici u BiH, može se reći da problem osjećaja bezizlaznosti i političke i socijalne letargije kod građana BiH ne treba tražiti samo u domaćim elitama nego promatrati stavove kao rezultat interakcije međunarodnih i domaćih elita koje svaka na svoj način štite svoje interese a sve nauštrb građana i cjelokupne situacije u Bosni i Hercegovini.
Bljesak
Vezani članci
- Ilija Cvitanović: Kad me Slavo Kukić napada, to je napredak
- Ramiz Halkić i Anel Šahinović predstavljat će Hrvate u Domu naroda
- Košarac: Vidljivo je da dva od tri konstitutivna naroda u BiH nisu zadovoljna stanjem u zemlji
- Nadbiskup Hoser: Najveći plodovi Međugorja su obraćenja
- Pogaziš popis iz '91, prekršiš Ustav FBiH i formiraš etnički čistu Vladu Kantona Sarajevo
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara