• Povratničke tegobe Hrvata (205644)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (167800)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96857)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94511)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9877
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Što je u pozadini Bajrovićeva zahtjeva da ministarstva upravljaju poduzećima?

Šef SDA Bakir Izetbegović prije neki dan javno se požalio kako već više od mjesec dana ne uspijeva stupiti u kontakt s Željkom Komšićem,

Federalna trojka će, po svemu sudeći, krajem tjedna prevladati krizu u koju je upala prije dvadesetak dana kada je na red došla stranačka raspodjela javnih i dioničkih poduzeća u većinskom vlasništvu države.

Naravno da su sve tri vladajuće stranke u Federaciji BIH, SDA, HDZ i DF, izašle u javnost s „principijelnim stavom" kako na čelo javnih poduzeća trebaju doći stručni a ne podobni kadrovi, no iza ove standardne fraze, koja zapravo ne znači ništa, stranački vrhovi su krenuli u bespoštednu borbu za dominaciju i prevlast u poduzećima u kojima je koncentriran ogromni kapital i velika društvena moć, piše Slobodna Bosna.

Samo dvije federalne elektroprivredne kompanije nominalno vrijede više od 7 milijardi KM, a njihov godišnji bruto prihod skoro je jednak godišnjem proračunu Vlade Federacije BiH. Tu su još dva telekom operatera, dvije direkcije za cestogradnju i održavanje putova, pet aerodroma za civilno zrakoplovstvo, Željeznice FBiH, Naftni terminali i još deseci drugih poduzeća u vlasništvu Federacije BiH.

Raspodjela ovog najkrupnijeg izbornog plijena ni ranije nije išla glatko, no sada se dodatno zakomplicirala različitim tumačenjem pravnih propisa.

Ministri iz reda Demokratske fronte, a prije svih Reuf Bajrović, zadužen za energetiku, rudarstvo i industriju, insistirali su na primjeni Uredbe iz 2011. godine, kojom su javna i državna poduzeća dana u nadležnost resornih ministarstava, dok su, nasuprot tome, ministri iz HDZ-a i SDA tražili da se ukine Uredba i da se primjenjuje Zakon kao viši pravni akt.

Iza ove pravne zavrzlame krije se sva suština spora: u slučaju primjene Uredbe, za što se zalaže DF, ministar Bajrović postao bi stvarni gospodar cijelog energetskog sektora, a to znači da bi sam, bez konsultacija s Vladom, imenovao nadzorne odbore, birao menadžere i članove uprave u svim poduzećima iz svog djelokruga.

Po istoj matrici, federalni ministar prometa iz HDZ-a Denis Lasić stavio bi pod kontrolu dva telekom operatera, dvije direkcije za cestogradnju i održavanje cesta, pet federalnih aerodroma, Željeznice itd. Primjena takvog modela dovela bi do potpune partitokracije, u kojoj bi stranke preuzele ulogu Vlade Federacije BiH, koja je zakonom određena kao stvarni vlasnik kapitala u javnim poduzećima.

No, to se neće desiti. Ne samo zbog protivljenja SDA i HDZ-a, nego i zbog jasnog i nedvosmislenog tumačenja Ureda za zakonodavstvo Vlade Federacije BiH, u kome se pored ostalog navodi kako je ministar dužan provoditi Zakon.

A u Zakonu se jasno navodi kako je vlasnik kapitala Vlada Federacije BiH a ne pojedina ministarstva, kako je to definirano u spornoj Uredbi iz 2011. godine, koju je bivša federalna vlada, predvođena SDP-om, usvojila navrat-nanos kako bi što prije i što efikasnije poklopila javna poduzeća i premrežila ih svojim kadrovima.

Dnevnik.ba