RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Tomljanović: Nepojmljivo je da se uvođenje hrvatskog jezika i latinice uporno izbjegava

Napisano 20.04.2016. 12:59

Nakon dugo vremena Klub Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske najavio je pokretanje vitalnog nacionalnog interesa i to zbog činjenice da se novim Zakonom o policiji i unutarnjim poslovima RS-a nije definiralo da direktor policije tog entiteta kao i njegov zamjenik moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda. Povodom toga razgovarali smo s predsjednikom Kluba Tomislavom Tomljanovićem koji nam je prenio i razloge pokretanja vitalnog nacionalnog interesa, ali se osvrnuo i na niz drugih problematika koje se tiču ustavnog položaja i prava hrvatskog naroda u RS-u, a posebice u kontekstu nepostojanja zakonskih temelja za ravnopravnu upotrebu jezika i pisma. Pokretanje vitalnog nacionalnog interesa bitno je s obzirom da je odnos snaga u Klubu takav da polovicu izaslanika čine predstavnici srpskih stranaka (četiri od ukupno osam izaslanika), no u slučaju Zakona o policiji i unutarnjim poslovima pet izaslanika je bilo “za”. Tomljanović je, konkretno govoreći o dijelu Zakona o policiji, podsjetio kako primjerice po Ustavu ministarstva trebaju popuniti proporcionalno, odnosno sukladno popisu iz 1991. godine, međutim kada je u pitanju direktor i zamjenik direktora policije to nije propisano zbog čega Hrvati traže da se zakonski omogući da direktor i zamjenik moraju biti iz različitih naroda, naglasivši kako se radi o jako bitnoj poziciji baš kao i u slučaju Vlade RS-a ili Narodne skupštine RS-a gdje potpredsjednici moraju biti iz drugih naroda. Tomljanović ističe kako sada treba sačekati proceduru i vidjeti kako će se ova inicijativa završiti.

 

Natpisi na oba pisma

Pored toga Klub Hrvata bi trebao uskoro pokrenuti i pitanje pisma na policijskim obilježjima zamjerajući isključivu upotrebu ćirilice, a Tomljanović je pojasnio kako je ta problematika vezana uz podzakonske akte koje ministar policije potpisuje te je potvrdio kako je predložio da Klub Hrvata uputi dopis ministru u kojem će tražiti da vodi računa prilikom određivanja znakovlja i natpisa da oni budu i na latinici i na ćirilici. Pritom je potrebno napomenuti i kako je rok za donošenje propisa o uniformama šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o policiji i unutarnjim poslovima.

 

Obrazovanje

A problematika jezika i pisma već dugi niz godina opterećuje ukupne političke odnose u Republici Srpskoj budući se i pored ustavnih amandmana uporno izbjegava donijeti zakonsko rješenje o jeziku i pismu koje bi jamčilo i ravnopravnu upotrebu hrvatskog jezika i latinice. U tom je pogledu neraskidivo vezana i tematika obrazovanja djece druga dva konstitutivna naroda, pri čemu je Klub Hrvata nezadovoljan činjenicom da u Strategiji razvoja obrazovanja za razdoblje od 2016. do 2020. godine nije uvrštena ustavna odredba o upotrebi jezika i pisma.

Problem je što u Strategiji obrazovanja, u normativno pravnom okviru za izradu strategije gdje su navedeni amandmani na Ustav nema članka Ustava o jeziku i pismu. Ja ne mogu shvatiti da je to slučajno ispušteno, pojasnio je Tomljanović, upozorivši kako je nepojmljivo da se u takav jedan dokument ne unosi ono što je veoma bitno za tri naroda, a to su jezik i pismo, tim više što i u zakonskim rješenjima koja tretiraju obrazovanje toga nema. Zbog ovog problema, ali i općenito činjenice da se u RS-u odgađa donošenje zakonskog rješenje o uporabi jezika i pisama, Klub Hrvata će tražiti od rukovodstva Vijeća naroda da s rukovodstvom  Narodne skupštine organizira sastanak na kojem će se razgovarati o navedenoj problematici, s tim da treba podsjetiti kako je Narodna skupština ranije čak odbila i uvrstiti u program rada donošenje zakona o upotrebi jezika i pisma

 

Ustav jasno propisuje

Amandmani na Ustav RS-a jasno propisuju kako su službeni jezici u RS-u jezik srpskog, jezik hrvatskog i jezik bošnjačkog naroda.

Također, po Ustavu RS-a u okvire vitalnog interesa spadaju jezik, vjera, kultura i tradicija svakog od naroda, što uz postojanje spomenutih amandmana, stvara pretpostavku za ravnopravnu uporabu jezika. No, suština je kako je kako ustavnu materiju ne prati adekvatno zakonsko rješenje zbog čega na terenu ne postoji obveza upotrebe hrvatskog jezika ili pak latinice.

DL


Nema komentara

Anketa

Ustavi