RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Tragovi franjevaca

Napisano 25.08.2011. 10:57

Fojnički fratri iniciraju oživljavanje ostataka samostana Kašteli

Tragovi franjevaca

Oživiti Kaštele značilo bi zahvaliti fra Anđelu Zvizdoviću za opstanak Hrvata katolika u BiH

■ To što su smješteni na osami i na nepristupačnom terenu - prednost je
■ Turisti su zasićeni metropolama i žele se u osami susresti s Bogom

Dobro očuvana srednjovjekovna utvrda Kašteli, smještena na tromeđi Kiseljaka, Fojnice i Busovače i danas zorno svjedoči o prakticiranju vjere u srednjem vijeku, ali i kontinuitetu Katoličke crkve na ovim prostorima.

Sačuvan trag

Ostaci franjevačkog samostana na Kaštelima najstariji su sačuvani trag franjevačke prisutnosti u BiH. O tomu zašto su fratri samostan podigli na poprilično nepristupačnom terenu, postoje dvije teorije, pojasnio nam je fra Nikica Vujica, fojnički gvardijan.
- Prema prvoj teoriji, fratri su se tako pripremali za dolazak turskog osvajača koji je i prije 1463. bio na granici današnje BiH i samo je bilo pitanje dana kada će ući.
Druga je teorija da su se fratri željeli okrenuti jednom novom načinu molitve, izolirano i na osami, kaže gvardijan. To što su smješteni na osami i nepristupačnom terenu, prednost je, a ne nedostatak Kaštela, kažu fojnički fratri koji su do ovakvog saznanja došli prije tri godine, boraveći u Asizu. Za boravka u Italiji rodila se ideja o oživljavanju Kaštela.
- U Italiji smo vidjeli mjesta na osami u koja ljudi dolaze i mole se Bogu. Naša su Kaštela daleko bolje očuvana i nisu ništa manje zanimljiva. Upravo je suprotno, kaže fra Janko Ljubos, kustos muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici i inicijator oživljavanja Kaštela.

Dok čekaju zeleno svjetlo Uprave Franjevačke provincije Bosne Srebrene za oživljavanje Kaštela, fojnički fratri osmišljavaju način kako ideju provesti u djelo. Kako nam je pojasnio fra Janko Ljubos, od države bi tražili da im da na upotrebu desetak hektara zemljišta koje bi zaštitili od gradnje i sječe šume, a tako bi izgradili 20-ak samostana, tj. zgrada koje bi simbolizirale samostane provincije Bosne Srebrene te neke od hercegovačkih samostana, ali i druge objekte i smještajne kapacitete za vjernike i hodočasnike.
- Kad kažem 20 samostana, ljudi odmah pomisle na nešto veliko. No, to bi bile manje zgrade koje bi simbolizirale naše samostane. Također bismo izgradili i jedan objekt koji bi se zvao Redodržava jer u srednjem vijeku franjevci su se zvali redodržavnicima. Bili bi tu i smještajni kapaciteti za određen broj ljudi, a sve skupa bio bi jedan skladan kompleks, kaže fra Janko Ljubos.
Mjesto osame i susreta sa samim sobom i Bogom - to su Kašteli bili, a takvi bi trebali i ostati jer upravo je takvo mjesto sve potrebnije i današnjem čovjeku, kaže inicijator oživljavanja srednjovjekovnog lokaliteta.

Zasićeni metropolama

- Prije 14 godina u Samostanu u Fojnici je boravila skupina turista iz Francuske. Oni su mi tada rekli da su ljudi na zapadu zasićeni i Parizom i drugim europskim metropolama te Amerikom. Žele se u osami susresti s Bogom i samim sobom, kaže fra Janko.
Oživljavanje Kaštela, naglasio je, bilo bi zahvala mudrosti fra Anđela Zvizdovića zahvaljujući kojoj su za vrijeme turske vladavine Bosnom Hrvati katolici opstali. Naime, fra Anđeo Zvizdović je s Kaštela sišao na polje Milodraž i poklonio se turskom osvajaču Mehmedu el-Fatihu koji mu je dao Ahdnamu kao jamstvo opstanka franjevaca u BiH i Ahdnama, kao i posmrtni ostaci fra Anđela Zvizdovića, čuvaju se u samostanskoj crkvi u Fojnici.
- Mislim da se povijest iz vremena fra Anđela ponovila i u proteklom ratu. U mjestima gdje su fratri imali snage ostati, danas imamo Hrvata katolika, zaključio je.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi