• Povratničke tegobe Hrvata (215364)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168642)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97431)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95629)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9909
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Traže ukidanje naplate na pismene opomene u BiH

Udruge za zaštitu potrošača pokušavaju na sve načine da u Zakon o zaštiti jamaca uguraju klauzulu po kojoj će bankama u budućnosti biti zabranjeno naplaćivati opomene i obavijesti koje šalju svojim klijentima.

Zakon se gura godinama

Ovakva odredba kojom se štite obični građani gura se bezuspješno već godinama, a kako sad stvari stoje tek kad BiH bude pristupila punopravnom članstvu u EU na obavijestima koje šalju milijune neće više zarađivati banke, javna poduzeća, telekomunikacijski operateri, elektroprivrede... Za razliku od Hrvatske koja je prije nekoliko dana natjerala banke da retroaktivno vrate građanima novac koji su uzeli na ime troškova slanja opomena, u bh. banke uzimaju od jedne do 5 KM po opomeni. Iznos se povećava i do 10 KM, kada se šalju primjerice obavijesti o likvidaciji tekućeg računa, ili kreditne kartice. Tajnik Udruge za zaštitu potrošača BiH Mesud Lakota tvrdi kako je do sada pokrenuto niz inicijativa na izmjeni ovih propisa koje Europska unija zabranjuje. Nije to zgodan postupak, objašnjava Lakota napominjući kako je njihova udruga prije nekoliko godina pokušala nešto promijeniti na tom planu, ali zbog interesa velikih poduzeća i banaka jednostavno nije išlo. “Veliki su to igrači da im netko preko noći uzme milijune maraka koje zarade godišnje na slanju opomena. To je dugotrajnija borba, ili ćemo čekati ERU, pa će morati ukinuti plaćanje opomena jer tako diktiraju europski propisi” ističu u Udruženju za zaštitu potrošača BiH. Do tada na opomenama za naplaćeni račun, kašnjenje rate kredita građani plaćaju od jedne pa sve do 50 ili 70 maraka ovisno o kakvoj se vrsti opomene radi. Banke, primjerice, uzimaju iznose od jedne do deset maraka za opomenu o neplaćenoj rati kredita, ali uzimaju i novac kad netko takvu opomenu primi pogreškom, a nikakve veze nema s ratom kredita. “Opomene za neplaćene komunalne, telekomunikacijske usluge manje se plaćaju od bankarskih, ali su ipak velike.

Hrvatska bez naplate

Udruge ističu da ljudi ostaju bez posla i da je sve teže naplatiti obveze”, ističe Lakota. Vlada u Hrvatskoj je donijela Zakon o zaštiti potrošača po kojem se opomene za dugove više neće smjeti naplaćivati. Navedena mjera značajna je zbog činjenice da su u praksi zabilježeni slučajevi u kojima su opomene naplaćivane od 20 do čak 300 kuna, čime je trošak opomene često bio veći od samog duga. Ovom mjerom potrošači-dužnici će moći platiti svoj stvarni dug bez plaćanja dodatnih iznosa naknade za dugovanje. Za razliku od BiH u Hrvatskoj se jedino može naplatiti iznos duga uvećan za zakonom propisanu najveću zateznu kamatu koju određuje Hrvatska narodna banka. Na takvo zakonsko rješenje odlučilo se jer su primili na tisuće pritužbi građana koji su upozoravali na nepravdu. Bilo je, navode, puno banaka, teleoperatera i tvrtki koje su svaku opomenu naplaćivale na način da je često trošak opomene bio veći od samog duga.

VLM