Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Vidić: Komšić može šetati Čapljinom, ali se sa mnom neće susresti

Vidić: Komšić može šetati Čapljinom, ali se sa mnom neće susresti

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 14.11.2018. 23:20

Načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić jedan je od prvih načelnika koji je Željka Komšića proglasio ne poželjnom osobom u svojoj Općini.

“On nije izraz volje hrvatskog biračkog tijela, i kao takav ne može predstavljati Hrvate u Bosni i Hercegovini”, rekao je Vidić za Našu TV.

Navodi kako se s njim susresti neće, ali da Željko Komšić kao svaki drugi slobodni građanin može slobodno šetati Čapljinom.

Vidić je ovo izjavio za Dnevnik Naše TV kada je govorio o tome kako je Općina Čapljina uspostavila Mehanizam koordinacije čiji je cilj suradnja čapljinskih gospodarstvenika s lokalnom vlašću, a sve u cilju razvoja lokalnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta.

Mehanizam koordinacije Općine Čapljine je formiran na inicijativu načelnika Općine, a okuplja najutjecajnije predstavnike gospodarskog sektora, čija su firme nositelji gospodarskih aktivnosti u općini Čapljina.

Formiranje Mehanizma koordinacije i njegov rad podržan je Projektom privlačenja investicija i unaprjeđenja poslovnog okruženja na lokalnom nivou (LIFE).

“To je jedno tijelo koje smo usptavili u sklopu projekta “LIFE” koju provodimo zajedno s Međunarodnom financijskom korporacijom (ICF) koja je članica Svjetske banke, a svrha tog projekta je približiti našu lokalnu administraciju svima onima kojima smo mi danas na usluzi, građanima, a posebno gospodarstvenicima”, ističe načelnik Općine Čapljina Smiljan Vidić.

Govoreći o problemima s kojima se susreću čapljinski gospodarstvenici, Vidić ističe kako su to problemi većinom koji dolaze s viših razina vlasti, za čije ingerencije nije zadužena Općina. “U Čapljini je najveći problem uvoznih proizvoda, i to je ono što pogađa našu lokalnu ekonomiju, jer mi smo tradicionalno područje koje je okrenuto poljoprivedi.”