• Povratničke tegobe Hrvata (208552)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168133)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97078)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94922)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9892
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Za sedam godina vanjski dug BiH udvostručen

Vanjski javni dug BiH na kraju 2014. godine veći je za oko 600 milijuna maraka, što znači da je svaki stanovnik države zadužen oko 2.500 maraka. Stručnjaci upozoravanju – dug će se povećavati iz godine u godinu i uskoro će stanje u kojem se zemlja nalazi biti neodrživo.

Vanjski dug BiH na kraju 2014. godine iznosio je 8,05 milijardi maraka i za oko 600 milijuna maraka veći je u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 7,4 milijarde KM. Rezultat je ovo novih zaduženja kod, između ostalih, MMF-a i Svjetske banke. No, poražavajuće je što posljednjih godina vanjski dug zemlje konstanto raste.

“U posljednjih sedam godina on je skoro pa 100 posto povećan. To je problem – eksplozija vanjskog duga, a poseban problem je što on ne ide u produktivne svrhe. Troši se otprilike na pokrivanje proračunskih deficita koji su u tom periodu rasli”, rekao je za TV1 Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar.

Pođemo li od činjenice da u BiH živi oko 3,5 milijuna stanovnika, prostom računicom dođe se do podatka da je svaki građanin zadužen oko 2.500 maraka.

“Možda negdje oko 25 posto prosječne plaće na godišnjoj razini koje svaki građanin dobiva. To jeste visoko. Ako dodamo na to još da su građani sami zaduženi na osnovu dugova domaćinstva, mislim da se približavamo jednoj točki kada bi ukupno dugovanje kako na osnovu privatnih tako i na javnoj potrošnji moglo dostići točku neodrživosti”, dodaje Hurtić. Neodrživo jer se novac ne troši produktivno. Svjesni su toga i građani. Kažu kako se zadužiti treba ali da također treba taj novac dati u gospodarstvo. Svjesni su i da će ovakvim zaduživanjem, zaduženi biti i njihovi, kako kažu, praunuci.

Prošle godine vanjski dug iznosio je nešto više od 30 posto BDP-a, što BiH svrstava u umjereno zadužene zemlje. Ipak, stalni rast duga je zabrinjavajući. Čak i ove godine, sa svim novcem koji trebamo vratiti, vanjski dug će doseći skoro 9 milijardi maraka. Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić tvrdi da će se apsolutno dug povećati, i vanjski i unutarnji. Sve zbog toga što su proračuni tako koncipirani da se deficit zatvara iz vanjskog posuđivanja.

Najveći vanjski dug BiH ima prema Svjetskoj banci – preko 2 milijarde maraka, Europskoj investicijskoj banci – skoro 1,5 milijardi maraka. Dužni smo i MMF-u i to oko milijardu maraka.

HMS