Web katalog
Najčitanije
Najčitanije zadnjih 7 dana
Najkomentiranije
Najbolje ocijenjeno
Statistika
- Ukupno registriranih korisnika: 9918
- Ukupno članaka: 23656
- Ukupno komentara: 2087
- Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
- Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44
Za zločin u Trusini saznao sam nakon rata

Suđenje: Svjedočenje Munira Alibabića
Za zločin u Trusini saznao sam nakon rata
U svom svjedočenju, na suđenju za zločine u Trusini, bivši načelnik Sektora SDS-a Sarajevo Munir Alibabić opisivao je koga je sve, na čiji zahtjev i kako u predratnom i ratnom Sarajevu prisluškivala ova služba
Munir Alibabić, bivši direktor AID-a i FOSS-a, svjedočio je dva dana u sudnici 6 Suda BiH, na suđenju za ratne zločine u selu Trusina kod Konjica, o jednoj od najkontroverznijih kontraobavještajnih operacija koje su u tijeku rata vodile vlasti Republike BiH, tragajući za visokim funkcionarima i zapovjednicima koji su, navodno, surađivali sa Kontraobavještajnom službom JNA. U državnom vrhu su, naime, sumnjali da zapovjednik branitelja surađuje sa kontraobavještajcima snaga koje drže grad u opsadi – proizlazi iz Alibabićevog svjedočenja.
Potraga za „kosovcima”
Iako je ova potraga za „kosovcima“ ostala jedna od najosjetljivijih tema ratne povijesti Sarajeva, Alibabićevo pojavljivanje u sudnici ima značaj, prije svega, za dokazivanje odnosa između dvojice optuženih zapovjednika Armije BiH Nihada Bojadžića i Zulfikara Ališpage – Zuke, na jednoj strani i načelnika Glavnog štaba TO i potom Armije BiH Sefera Halilovića, koji je i dalje pod istragom Tužiteljstva BiH.
Alibabić je ispričao kako je u lipnju 1992. godine pozvan na razgovor u Predsjedništvo BiH kao načelnik Sektora Službe državne sigurnosti u CSS-u Sarajevo. U tijeku razgovora sa Alijom Izetbegovićem, predsjednikom Predsjedništva BiH i Rusmirom Mahmutćehajićem, potpredsjednikom Vlade RBiH, Alibabiću je pokazan karton KOS-a JNA na ime Sefera Halilovića kao navodnog suradnika ove kontraobavještajne službe po imenu Boris. Alibabića su prvo pitali za mišljenje i on je rekao da bi trebalo razgovarati sa Halilovićem, koji je u tom trenutku obavljao dužnost načelnika Glavnog štaba TO BiH, (Armije BiH). Kasnije je Alibabić objasnio da je nedugo poslije događaja od 2. i 3. svibnja 1992. godine, Halilović preferiran kao novi zapovjednik TO, mada još nije formalno preuzeo ovu dužnost. Alibabić je objasnio da je preporučio razgovor sa Halilovićem, jer je znao da je on kao vojna osoba imao obvezu suradnje sa KOS-om. Njegovu preporuku Izetbegović nije prihvatio. Alibabić je svjedočio da je Izetbegović izrazio uvjerenje da Halilović i dalje održava vezu sa KOS-om i zatražio da se kontroliraju njegovi razgovori. Prema Alibabićevom svjedočenju, Izetbegović je uputio Alibabića da će odluku o tome donijeti Jusuf Pušina, kao ministar unutarnjih poslova a da će elemente za odluku dobiti od Fikreta Muslimovića, načelnika Vojne sigurnosti.
Skup kod Sefera
Alibabić je potom objasnio kako je, na osnovu ministrovog rješenja, realizirana „operativno-tehnička mjera prisluškivanja objekta SKUP”, što je bilo kodno ime za Sefera Halilovića. Informacije prikupljene danonoćnim radom operativaca koji su prisluškivali razgovore vođene u kabinetu Sefera Halilovića su dalje obrađivane i isporučivane Vojnoj sigurnosti Armije BiH i Predsjedništvu BiH, a analitičari SDS-a su pripremali i posebne informacije. Tako su zabilježeni i brojni kontakti Sefera Halilovića i Zulfikara Ališpage, zapovjednika Specijalne jedinice za posebne namjene Zulfikar. Alibabić je opisao Zulfikara Ališpagu kao discipliniranog zapovjednika koji je bio lojalan Seferu Haliloviću, kao svom zapovjedniku.
Alibabić je bio načelnik Sektora SDS-a do početka lipnja 1993. godine, kada je postavljen za načelnika Centra službi sigurnosti Sarajevo, a prisluškivanje „Skupa” je nastavljeno. Na ključno pitanje o saznanjima o zločinu u Trusini, Alibabić je rekao da je prvu informaciju dobio tek 1997./1998. godine od haškog istražitelja, koji mu je rekao da, u istrazi o ratnim zločinima nad osobama hrvatske nacionalnosti, nije riječ samo o zločinu u Grabovici, nego da postoje i drugi zločini kao što je Trusina.
Krivotvorina i original
Transkripti prisluškivanih razgovora u kabinetu Sefera Halilovića nisu predočeni na ovom suđenju kao dokazni materijal, tako da rasprava nije vođena o njihovom sadržaju. Obrana optuženih, posebno odvjetnici Vasvija Vidović i Edina Rešidović kao braniteljice petog optuženog Nihada Bojadžića dovode u pitanje zakonitost prisluškivanja Sefera Halilovića, tvrdeći da su čak neka od rješenja o ovom prisluškivanju očito antidatirana, kako bi „pokrivala” nezakonitosti. Istovremeno su brojna druga prisluškivanja, kao na primjer Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Miroslava Prstojevića i druga opisali kao zakonita i legitimna. Odluku o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza iznesenih tijekom Alibabićevog svjedočenja donijet će sudsko vijeće kojim predsjedava sutkinja Željka Marenić. Obrana želi da dokaže da je Sefer Halilović lažno optužen od strane osoba koje su u sigurnosne strukture Armije BiH prešle iz KOS-a.
Prema Alibabićevom svjedočenju, Vojna sigurnost Armije BiH je sumnjičila Nihada Bojadžića da je u tijeku obračuna u Sarajevu u listopadu 1993. godine sa zapovjednicima Devete i Desete brdske brigade, došao u Sarajevo kako bi podržao pobunjenike, za koje je postojalo puno dokaza o tome da su počinili kaznena djela, uključujući ratne zločine, te da ugrožavaju i same institucije RBiH.
Zulfikar Ališpago je, ispitujući Alibabića, tvrdio da se već duže od dvije godine nalazi u zatvoru zbog krivotvorenja jednog prijepisa prisluškivanog telefonskog razgovora. U jednom od slučajeva, prema njegovoj tvrdnji, postoji čak i razlika između osoba koje se čuju na audio-snimku i osoba koje se navode u transkriptu, te razlike u datumu kada se nešto dogodilo. Alibabić je odbacio mogućnost da su takve greške pravljene u vrijeme njegovog mandata, ali je dodao da postoji mogućnost da su poslije njega neki pojedinci prepravljali i krivotvorili dokumentaciju kako bi je prilagodili svojim potrebama. Braniteljica Rešidović je imala brojne prigovore na izjave Zulfikara Ališpage tijekom njegovog ispitivanja Munira Alibabića. Bio je to samo jedan od brojnih sukoba u sudnici i hodnicima, tijekom ovog suđenja.
Handanović svjedoči 30. ožujka
Samo dan poslije Alibabićevog svjedočenja, u Sudu BiH su se dogodila još dva događaja direktno vezana za istrage i suđenja za ratne zločine u Konjicu i Jablanici.
Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv Raseme Handanović zvane Zolja, kao pripadnice Specijalnog odreda za posebne namjene Zulfikar. Odlukom Sudskog vijeća u predmetu Memić i drugi, Rasema Handanović je prihvaćena za svjedoka Tužiteljstva BiH, jer je ona istovremeno potpisala i Sporazum o priznavanju krivnje. Handanovićka će svjedočiti u sudnici 30. ožujka a potom će obrana šestorice optuženih moći da je ispituje 16. travnja. Na ovaj način je sudsko vijeće dalo dovoljno vremena da se obrane šestorice optuženih pripreme za njeno ispitivanje. Branitelji su zatražili da se njima dostave svi iskazi koje je davala Handanović u Sudu i Tužiteljstvu BiH i kao optužena osoba i kao svjedok. Njeno svjedočenje je, navodno, toliko iznenađenje za obranu nekih od optuženih da su oni bili spremni da osporavaju i samu pravičnost suđenja, ukoliko ne bi imali dovoljno vremena da se pripreme za njeno svjedočenje.
U Sudu BiH je istovremeno počelo i suđenje po drugoj optužnici protiv Nihada Bojadžića, bivšeg zamjenika zapovjednika Specijalnog odreda Zulfikar. U optužnici se, između ostalog, navodi da je „optuženi Nihad Bojadžić, u svojstvu zamjenika zapovjednika Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine Zulfikar, učestvovao u mučenju, nečovječnom postupanju, prisiljavanju na rad, nanošenju teških tjelesnih ozljeda, seksualnom zlostavljanju i silovanju nad civilima hrvatske nacionalnosti i pripadnicima Hrvatskog vijeća odbrane, zatočenih u objektu Muzej – Bitka na Neretvi u Jablanici”, objavio je Sud BiH.
| Dani | HB.org |
Vezani članci
- Ilija Cvitanović: Kad me Slavo Kukić napada, to je napredak
- Ramiz Halkić i Anel Šahinović predstavljat će Hrvate u Domu naroda
- Košarac: Vidljivo je da dva od tri konstitutivna naroda u BiH nisu zadovoljna stanjem u zemlji
- Nadbiskup Hoser: Najveći plodovi Međugorja su obraćenja
- Pogaziš popis iz '91, prekršiš Ustav FBiH i formiraš etnički čistu Vladu Kantona Sarajevo
- Arhiva vezanih članaka
Nema komentara